Predstava "Front" svjetski poznatog "Thalia" teatra iz Hamburga u režiji Belgijanca Luke Percevala otvorila je 54. izdanje Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Priču o Prvom svjetskom ratu, koji je promijenio lice svijeta, pratila je brojna publika preksinoć u Narodnom pozorištu u Sarajevu, gradu u kojem je odjeknuo historijski pucanj.
Velika hrabrost
Na svečanoj ceremoniji organiziranoj prije početka predstave prisutne je pozdravila i cijenjena spisateljica Biljana Srbljanović iz Beograda. Njenom obraćanju u kojem je, između ostalog, kazala “praviti umjetnost u ovakvom svijetu zahtijeva veliku hrabrost, a stvarati teatarsku umjetnost zahtijeva luđačku hrabrost i zbog toga sam iznimno sretna što sam u ovom hrabrog gradu”, prethodio je performans studenata Muzičke akademije.
Do 12. oktobra publika iz Sarajeva, Zenice, Visokog i Goražda imat će priliku gledati vrhunske pozorišne predstave iz cijelog svijeta, a za "Avaz" je o Festivalu govorio njegov direktor Dino Mustafić.
Publiku ste navikli na dobre i originalne predstave. Šta nam ove godine donosi 25 predstava iz 18 zemalja?
- Mislim da ćemo imati jedan vrlo zanimljiv festival, koji će, u duhu MESS-a iz proteklih godina, prikazati nekoliko "mainstrema" teatarskih produkcija poput čuvenog "Thalia" teatra iz Hamburga ili "Needcompany" iz Belgije, ali ćemo prvi put imati priliku vidjeti i predstave iz Maroka i Finske, zatim niz intrigantnih komornih produkcija koje će privući pažnju svojom estetikom i originalnim autorskim rješenjima. Imat ćemo i sada već tradicionalne MESS radionice za profesionalce i studente, kao i prateći program MESS-a.
Centralna tema Festivala je "Budućnost prošlosti". Šta želite poručiti publici?
- Želimo u godini historijskih jubileja i proslava sa zebnjom postaviti pitanje: Kuda ide ovaj svijet? Ratuje se skoro na cijeloj planeti, ponovo gledamo prizore za koje smo duboko vjerovali da pripadaju prošlim vremenima, a skoro isti događaji se ponovo vide u brutalnosti i bizarnosti. Zato se moramo sjećati, razvijati kulturu solidarnosti, jer imamo potrebu i obavezu da prenesemo i podijelimo svoja generacijska iskustva s Balkana.
Crna rupa
Iz godine u godinu sve se manje sredstava odvaja za kulturu. Kako ste zatvorili finansijsku konstrukciju, jeste li dobili podršku vladajućih struktura?
- Kultura je marginalizirana, jedva preživljava. Ukoliko se ne promijeni odnos prema kulturi, postat ćemo periferni teritorij, crna rupa svijeta, parče teritorija na kojem će se boriti različite etnije za dominacijom. Postoje pojedinci u vlasti koji imaju senzibilitet za umjetnost, sve čine da stvari funkcioniraju u nemogućim uvjetima. MESS je respektabilna kulturna činjenica, veliki teatarski događaj i ne smije biti doveden u pitanje. Jer je internacionalizacija kulturnog prostora važna za očuvanje kosmopolitskog karaktera Sarajeva. Imali smo razumijevanje nadležnih ministarstava, podršku koja nije u finansijskom smislu dovoljna, ali je pokazana volja i briga za očuvanje kontinuiteta programa.
“Balkanski rekvijem" premijerno izveden u Zenici
MESS je istovremeno otvoren i u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici predstavom "Balkanski rekvijem" Stevana Bodrože. "Balkanski rekvijem" je spoj tri djela - "Kino-oko" Almira Imširevića, "Prst" Doruntine Basha te "Lica" Almira Bašovića, a tretira pitanje nestalih na području Balkana.
Nakon zeničke praizvedbe premijera na sceni JU Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo bit će upriličena u utorak te na sceni teatra Hundsturm u Beču 29. novembra.
A. Dž.
Zlatni lovorov vijenac Paolu Mađeliju
Zlatni lovorov vijenac za izuzetan doprinos razvoju teatarske umjetnosti, najznačajnije priznanje MESS-a, dobio je eminentni italijanski reditelj Paolo Mađeli (Magelli). Uručio mu ga je direktor Festivala Dino Mustafić.
Ovaj reditelj svoj prvi nastup na Festivalu imao je još 1980., a do danas je predstavio 17 predstava. Ove godine predstavit će se komadom "Porodične priče" prema tekstu Biljane Srbljanović.
