Cijenjeni akademik, književnik i pjesnik Abdulah Sidran uputio je pismo Internacionalnom PEN Centru čije je sjedište u Londonu, kako bi ukazao na neregularnosti koje se već neko vrijeme dešavaju u PEN Centru BiH. On traži da se rad ove organizacije, koja djeluje i u našoj državi, vrati u zakonske okvire, a pismo istog sadržaja poslao je i na adresu Ministarstva pravde BiH.

Nelegalne radnje

- Nisam još dobio nikakvu reakciju. Pismo sam poslao prije tri dana. Mislim da oni u suštini dobro koordiniraju, a da li ovi tamo znaju da je vamo prevladala ta neka boljševička struja, jer ni po čemu nisu demokrati, to ne mogu znati. Naš PEN Centar je na nivou neke političke stranke, rigidnog SDP-a Lagumdžijinog. Oni se u potpunosti tako ponašaju. U Ministarstvu pravde su mi rekli da oni nisu nadležni da interveniraju u nevladinom sektoru, mada su sve te udruge registrovane i statuti ovjereni kod njih. Po mojoj logici, oni bi morali biti nadležni za kršenje statuta. Ne mogu ja ići po sudu zbog toga - kazao nam je Sidran.

U pismu upućenom Internacionalnom PEN Centru on, između ostalog, upozorava na mnoge nelegalne radnje, kao što je činjenica da su aktuelni Upravni odbor PEN Centra BiH i njegov predsjednik Zvonimir Radeljković mandat, koji im je istekao, produžili za još četiri godine.

- Kako? Tako što je od prisutnih članova tražio „nalog" da uradi ono što je po Statutu morao uraditi, da pripremi i održi izbornu skupštinu!? Nedobivanje toga nepotrebnog naloga pretvorio je u pravo na obnovu mandata. Bez regularne i po Statutu obavezne  izborne skupštine, bez kandidacijskog postupka, bez rasprave i diskusije, bez mogućnosti kandidiranja više kandidata - to se ni pod kakvim izlikama i opravdanjima nije smjelo dogoditi! Taj nezakoniti čin izazvao je u kulturnoj javnosti BiH mnogo negativnih komentara - pojasnio je akademik.

Ističe da su nezadovoljstvo radom kancelarije i Uprave PEN Centra njegovi članovi iskazivali često, na razne načine. Ostavke su, u različitim vremenima i iz različitih razloga, podnosili mnogi članovi, među kojima su, osim njega, i profesor Ugo Vlaisavljević, predsjednik PEN Centra u mandatu 2006.-2010., akademik Dževad Karahasan, jedan od najznačajnijih savremenih evropskih pisaca, ugledni pjesnik, prevodilac i esejist Stevan Tontić.

Iz članstva u PEN Centru Sidran je istupio 2000. godine, nakon što nije stao iza njega poslije teških optužbi u medijima na njegov račun, a u vezi s navodnom ratnom ulogom. Kao jedan od njegovih osnivača, Sidran je izrazio želju za ponovnim učlanjenjem u tu organizaciju. Učinio je to, kako je tvrdio, jer su njegovi stavovi i pisanje godinama ignorirani. Međutim, njegov zahtjev je odbijen...

Politički istomišljenici

U pismu navodi da su se javnim iskazima svoga nezadovoljstva radom PEN Centra oglasili i njegovi ugledni članovi, pisci Ivan Kordić, Zlatko Topčić, Ibrahim Kajan, akademik Vladimir Premec, a zahtjev da se njegovo ime briše iz sastava Upravnog odbora podnio je književnik i novinar Dragan Marijanović.

- Ovakva situacija u PEN Centru BiH logična je posljedica činjenice da je njegovo aktuelno rukovodstvo tokom posljednjih nekoliko godina PEN Centar BiH pretvorilo u asocijaciju političkih istomišljenika rigidnih ideoloških nazora i striktne partijske discipline. Nepoštivanje zakona, kršenje pravnih normi i ignoriranje demokratskih načela i procedura u takvim asocijacijama nije iznimka, nego pravilo. Piscima Bosne i Hercegovine je potreban Internacionalni PEN Centar. Pozivam vas i molim da im pomognete i zajedno s njima PEN Centar u BiH vratite u okvire zakonitog djelovanja - naglasio je u pismu Sidran.

Šta uraditi

Abdulah Sidran je napisao i šta je neophodno što Internacionalni PEN Centar treba uraditi.

• inventuru i reviziju članstva
• u PEN Centar po pozivu učlaniti 15-20 bh. pisaca koji to svojim kvalitetom odavno zaslužuju
• organizirati regularnu izbornu skupštinu i u demokratskoj proceduri, između više kandidata, izabrati nova rukovodna tijela