Jedna od najznačajnijih kulturnih institucija u državi, Historijski muzej BiH, s fasadom koja predstavlja opasnost za prolaznike, krovom koji prokišnjava, bez grijanja i adekvatnih uvjeta za funkcionalan rad, uz ideje i hrabre poteze direktorice Elme Hašimbegović uspješno čuva muzejsku građu.

Ova godina za Historijski muzej BiH će ostati zapamćena po brizi zbog finansija i neriješenog pravnog statusa, ali i godina u kojoj su uradili niz uspješnih projekata.

Ozbiljan sistem

Muzej je u lošem stanju. Kako se stvaraju ideje uprkos takvim uvjetima?

- Radi se o jednoj od značajnijih arhitektonskih građevina u Sarajevu, koja je na listi nacionalnih spomenika, i to će mnogi arhitekti potvrditi. No, to ne znači da je odnos države i društva reciprocitetan važnosti institucije i ljepoti zgrade i zato se ona danas nalazi u izuzetno lošem stanju. Ipak, svaki uspjeh i pozitivan rezultat predstavljaju motivaciju za dalji rad. Borimo se da vratimo dostojanstvo i ugled institucije i nametnemo je kao važnu tačku na kulturnoj mapi grada, kao prostor za dijalog o važnim pitanjima iz prošlosti i sadašnjosti našeg društva i kao važnu kariku u obrazovanju mladih.

Svoje vrijeme maksimalno posvećujete Muzeju i projektima. Osjećate li pomake?

- Kada čovjeka sputavaju finansijske poteškoće i ovako komplikovan položaj u kojem se institucija muzeja nalazi, onda se energija i trud udvostručavaju. Sretna sam što su i drugi uposlenici Muzeja shvatili da samo radom možemo doći do pozitivnih rezultata i zato nesebično daju svoj doprinos ovoj borbi. Naravno, jedna ovako važna institucija ne može i ne smije ovisiti samo o entuzijazmu njenih uposlenika. Ona mora biti dio većeg i ozbiljnijeg sistema koji se brine o kulturi i kulturno-historijskom naslijeđu.

Pozitivne naznake

U uvodnim riječima prilikom otvaranje jedne postavke rekli ste: „Otvaramo izložbu, a samo čekamo kada će se krov srušiti na nas."

- Ponosni smo što smo pokazali da u normalnih uslovima možemo napraviti kvalitetnu izložbu i, slobodno mogu reći, stati rame uz rame s evropskim muzejima. U isto vrijeme, tokom otvaranja izložbe povodom obilježavanja Prvog svjetskog rata, u prisustvu gostiju iz Londona i drugih uvaženih zvanica, u jednom zaista lijepom i svečanom ozračju, prijetila je opasnost da krov počne prokišnjavati i da ošteti muzejsku postavku. Isto se desilo kada smo ugostili direktora čuvene galerije „Tate Modern" iz Londona, gospodina Krisa Derkona (Chris Dercon). Direktor najpoznatije galerije na svijetu govorio je da Historijski muzej BiH radi dobre i važne stvari, a voda s krova kapala je po publici. To je ta naša muzejska realnost i to su izazovi s kojima se suočavamo.  

Kakvi su naredni projekti i postoje li šanse da Historijski muzej BiH uskoro bude renoviran?

- Cijela naredna godina bit će posvećena programima za rođendan našeg muzeja, ali i obilježavanju drugih važnih datuma koji se vežu uz 70 godina pobjede nad fašizmom, kraja Drugog svjetskog rata...  Nadam se da će 70. rođendan Muzeja biti obilježen i početkom rekonstrukcije zgrade, jer imamo pozitivne naznake. Sve opet u skladu sa strategijom - korak po korak.

Navika dolaska

Muzejske prostorije koristite za razne projekte. Uspijevate li dovesti posjetioce?

-  Zaista se trudimo da budemo dostupni i otvoreni, da bogatom i raznovrsnom ponudom odgojimo novu publiku i stvorimo im naviku redovnog dolaska u muzej.

Dok je direktor najpoznatije galerije na svijetu Kris Derkon govorio da Historijski muzej BiH radi dobre i važne stvari, voda s krova kapala je po publici.