Drama Narodnog pozorišta u Sarajevu je tokom umjetničke sezone 2013./2014. na scenu postavila tri nove predstave, koje su režirali Marko Misirača, mladi bh. reditelj iz Banje Luke, mlada bh. rediteljka Selma Spahić, te mladi bh. reditelj Nermin Hamzagić (oboma je ovo druga režija u Narodnom pozorištu Sarajevo).
Nadalje, u ove tri predstave bilo je angažovano sedam mladih bh. dramaturga. Pet njih je svoje jednočinke prvi put postavilo na scenu upravo u našem pozorištu.
Uz ansambl Drame u protekloj umjetničkoj sezoni angažovali smo i sedam mladih bh. glumaca, koji nisu bili u angažmanu niti u jednom bh. pozorištu.
Ukoliko je naš repertoar "mlak i nerizičan", onda je to velikim dijelom zahvaljujući i Vašim studentima, s obzirom na to da je na njemu trenutno pet predstava koje su oni režirali. Što je mnogo više prilika nego su ih dobili u "East West Centru", čiji ste direktor. Od Vas bi se očekivalo da im, jer imate povjerenja u njihov kvalitet, pružite prvu priliku. Jer, rijetka je praksa da jedan nacionalni teatar na svojoj velikoj sceni i da prvu priliku tek završenom studentu režije.
Sve predstave urađene su i reprizno izvođene uz budžet od 44.000 KM (plus vlastiti prihod) za cijelu sezonu. Što je 656.000 KM manje nego budžet kojim ste, prema podacima koje ste sami iznijeli, Vi raspolagali za samo jednu predstavu koju ste uradili u prethodnoj sezoni. Čak i ako uvažimo objašnjenje da je, kako ste rekli, "iz BiH samo 10 posto sredstava", daleko ste premašili godišnji budžet kojim mi raspolažemo. Zanimljivo je da su kao glavni izvođači potpisani "Selma Ergeč (Turska), Alma Prica (Hrvatska), Vojin Ćetković (Srbija), Aissa Maiga (Francuska), te 12 mladih glumaca iz Srbije i BiH", od kojih su, prema objavljenim podacima u medijima, zapravo, samo dva iz BiH. Toliko o pružanju prilike.
Uz sve činjenice koje ne idu u prilog Vašoj teoriji o "zatvorenosti" pozorišta prema mladim bh. umjetnicima, omašku koju ste napravili smatramo dobronamjernom i rezultatom toga da Vam nisu poznate predstave koje igramo - naprosto, niste ih gledali, jer Vi u pozorište ne dolazite. Što vas ne zaustavlja da pišete kritike. Drago nam je čuti i da su Vaši studenti zainteresovani za rad u pozorištu, s obzirom na to da ni oni, u većini slučajeva, također ne dolaze na pozorišne premijere i reprize.
Iskoristit ćemo priliku da javno pozovemo mlade bh. reditelje, koje ste pobrojali, te njihove starije kolege, da donesu prijedloge svojih projekata u Dramu Narodnog pozorišta. Naravno da se pri tome uklope u činjenicu da na raspolaganju imaju 14 glumaca iz našeg ansambla (poređenja radi, HNK Zagreb ima 39), te da je naš budžet strogo ograničen. Moramo ih upozoriti i na to da već dvije godine nismo dobili novac za nabavku šminke, da su posljednje perike kupljene osamdesetih godina, kada su posljednji put renovirane glumačke garderobe, da su mjesta penzionisanih obućara, stilista, šminkera, stolara, tapetara, pa i glumaca ukidana od kantonalnih vlasti, te da nam nije odobreno niti jedno novo radno mjesto od kraja rata u umjetničkom sektoru.
Da glavna mikseta ne radi već dvije sezone, jer nam nisu odobrena sredstva da je popravimo, da nemamo sredstava za nabavku deterdženta, sapuna i toalet-papira. (O tome, zanimljivo, ne pišete. Valjda zato jer bi to podrazumijevalo da ugrizete ruku koja Vas tako obilato hrani. Tako hrabri, ipak, niste.) Mi radimo u takvim uslovima. Svaki mjesec. Bit će nam, kao i do sada, drago da nam se pridruže.
Srdačni pozdravi,
Ansambl Drame Narodnog pozorišta u Sarajevu
(Reagiranje na tekst "Pozorišna mjesta za sigurnu plaćicu", autora Harisa Pašovića, objavljen 13.11.2014. u prilogu KultArt "Dnevnog avaza")
