KULTURA

Kako funkcionira crno tržište umjetničkim djelima: Naručilac - lopov - kustos - tajna odaja

Posljednjih godina doživljava procvat

H. LISIĆ - T. ĐEVIĆ

20.11.2014

Crno tržište umjetninama u Bosni i Hercegovini, nažalost, posljednjih godina doživljava procvat. Što je gore od svega, nije predmet velikog zanimanja države. Na meti su djela s potpisom cijenjenih bh. umjetnika, a iza kradljivaca su znali ostajati prazni ateljei, umjetničke galerije, izložbeni prostori, privatni stanovi...

MUP Kantona Sarajevo u svojoj evidenciji ima 86 ukradenih predmeta, od kojih su 63 umjetničke slike, osam skulptura i bista, a ostatak je nakit. Ipak, mnogo je veći broj otuđenih djela naših umjetnika koja nisu u bazi podataka, jer ona ne postoji. Radi se o višemilionskom iznosu.

Stranac u depou

Kako to kod nas biva, problemi su lančano povezani. Na nivou države ne postoji tijelo koje bi se bavilo krađom umjetničkih djela. Zbog toga su građani pokušali formirati udruženje koje bi se borilo protiv kriminalnih radnji s umjetninama, ali su naišli na odbijenicu na državnom nivou.

Ipak, na inicijativu Dženana Jusufovića, direktora Međunarodne galerije porteta Tuzla, čiji je najveći broj pokradenih djela na popisu MUP-a KS, prije nešto više od mjesec oformljen je Centar protiv krijumčarenja umjetninama na nivou Tuzlanskog kantona. Sjedište mu je u Ateljeu „Ismet Mujezinović“ u Tuzli.

- Imamo bazu podataka koja može pomoći i umjetnicima i institucijama - kaže Jusufović.

Nastanak Centra iniciran je problemom koji je Jusufović zatekao 2010. godine na mjestu direktora Međunarodne galerije portreta. Popisom stanja galerije ustanovljeno je da nedostaje blizu 70 djela najpoznatijih bivših jugoslavenskih i međunarodnih umjetnika, između ostalih Safeta Zeca, Ismeta Mujezinovića, Adele Ber, Hajima Pinte...

- Najveći problem je što nemate koga pitati šta činiti ako se desi krađa - govori Jusufović.

1.000.000 eura navodno je vrijednost ukradenih djela u BiH, koja se konstantno povećava

Uz sve probleme, najintrigantnije je i, vjerovatno, najbitnije šta se dešava s umjetninom nakon što bude ukradena. Zatim ko naručuje krađu i za koga. Svima je jasno da je u igri ogroman novac i da se umjetnina ne može prodati bilo kome. Ona zanima isključivo ljubitelje i poznavaoce umjetnosti te kolekcionare. Tako da ukradena djela, najvjerovatnije, završavaju u tajnim odajama.

Prema našim saznanjima, krađa dolazi narudžbom, uz pomoć nekih kustosa.

- Nemoguće je da stranac koji prvi put ulazi u depo galerije pronađe najvrednije djelo, što se dešava. Nakon toga, žargonom krijumčara, potrebno je da slika "odleži" do prodaje. Neke se čuvaju i po 20 godina, a onda ilegalnim kanalima stižu do ljudi koji bogate privatne kolekcije - kaže "Avazov" izvor.

Kako saznajemo, vrijedna djela najčešće služe samo za nadmetanja u krugovima ljudi koji svjesno kupuju ukradena djela.

Edin Numankadić je među onima kojima je nanesena velika materijalna šteta. Atelje mu je obijan četiri puta. Nikada nije uspio vratiti djela, niti išta saznati o njima.

- Vrijednost je ogromna, kako materijalna tako i emotivna. Naravno, prijavio sam nestanak, ali nisam uspio ništa. Institucije trebaju da se bave time. Ne može umjetnik sam ništa. Mnogo mi je žao tih djela, jer je bilo dosta uspomena i studentskih radova. Ali, šta da se radi... - govori sjetno Numankadić.

Neka ukradena djela "odleže" i po 20 godina, a onda ilegalnim kanalima stižu do ljudi koji bogate privatne kolekcije

Bez svjedoka

Neke krađe sežu do perioda agresije na BiH. Džeki Hodžiću pokraden je cijeli atelje u Tesliću. Nestalo je 2.005 djela.

- Ovim treba da se bavi policija u saradnji sa službama u okruženju. Najbolnije mi je bilo što sam bio u prilici i kupio svoja tri rada. I danas sanjam kako ulazim u taj moj atelje, koji je bio odmah pored Policijske stanice - ističe Džeko.

Safet Zec od 1993. godine traga za više od 50 izrezbarenih ploča u Počitelju.

- To nisu uradili glupi ljudi, već neko ko je dobro informiran. U više navrata sam tražio otkup ploča. Plašim se da nisu prodate u staro gvožđe. Duboko se nadam da nisu uništene ploče, jer da je neko htio, uistinu je mogao dobro naplatiti - govori Zec.

Najteža krađa posljednjih godina desila se krajem 2013. u Mostaru, kada je umjetnik Jusuf Jusa Nikšić ostao bez više od 40 umjetničkih djela.

- Mnogo je teško na to i pomisliti, ali ne mogu protiv te sudbine. Do danas nikakve podatke nemam. Svjedoka nije bilo. Policija mi nikada nije nagovijestila ni neki trag - kaže Nikšić.

untitled-16

Hebibu nađene slike vrijedne 50.000 eura

Slikar Adin Hebib među rijetkima je čije su dvije slike ukradene iz ateljea pronašli pripadnici MUP-a KS. Njihova vrijednost je procijenjena na 50.000 eura. Nedavno se i slikareva kćerka Mia Hebib našla u sličnoj situaciji, ali u Americi.

- Miji je ukraden nakit iz stana u Njujorku. Međutim, tamo je procedura drugačija, uključi se odmah i FBI, ali, nažalost, unikatni radovi još nisu pronađeni. Najvažnije je osigurati slike, a to kod nas niko ne radi, osim u slučajevima kada se djela iznose u inozemstvo. Mi i nemamo zakon koji bi regulirao ovu problematiku - ističe Hebib.

Nestalo je...

  • Međunarodna galerija portreta u Tuzli osiromašena je za 70 djela, od kojih su neka u potpisu Ismeta Mujezinovića, te su proglašena nacionalnim blagom BiH
  • Edinu Numankadiću četiri puta obijan atelje te odnesene u nepovrat slike i materijal
  • Džeko Hodžić traga za 2.005 djela ukradenih iz ateljea u Tesliću
  • Safetu Zecu ukradeno više od 50 izrezbarenih ploča u Počitelju
  • Jusuf Jusa Nikšić ostao bez više od 40 umjetničkih djela

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.