KULTURA

Teško je stvarati nešto za tržište koje ne postoji

NAŠA TEMA Kako je deveta umjetnost u BiH zaboravljena

Hajrija LISIĆ

9.4.2015

Alan Ford, Asteriks, Hogar Strašni (Hägar the Horrible), Miki Maus (Mickey Mouse), Snupi (Snoopy), Spajdermen (Spiderman), Supermen (Superman), Štrumfovi, Talični Tom, Fleš Gordon (Flash), Betmen (Betman)... samo su neki od junaka iz stripova na kojima su odrasle generacije. U vremenu u kojem živimo fokus mladih ipak je na mobitelima, računarima, raznim konzolama za igrice, tabletima...

Kako im u svijetu moderne tehnologije približiti devetu umjetnost?

Mali tiraži

Bh. autori stripa pokušavaju svoje mjesto pronaći na svjetskom tržištu. Kako to obično biva kod nas, nakon što zasjaju na tuđem nebu, tek tada se za njih pročuje u rodnim gradovima i državi, te dobiju riječi hvale.

No, još postoje entuzijasti koji rade u BiH. Među njima su autori Alija Balta i Ahmed Hrapović, koji su odlučili da ožive domaće strip-izdavaštvo. Pripremili su dvije revije. Prva, „Bosona", izašla je iz štamparije, dok će se „ABC Strip" pojaviti u narednom mjesecu.

- Želimo revijama ljubitelje stripa okrenuti ka pravoj strip- umjetnosti, staviti im do znanja da Zagor, Blek i slični stripovi nisu umjetnost, nego kič i industrijski proizvod koji i nema pravo mjesto u devetoj umjetnosti. Industrijski strip je, ustvari, nešto poput TV sapunice koju ni u kom slučaju ne možemo uporediti s nekim Oskarom nagrađenim filmom - smatra Hrapović, osnivač Akademije stripa Sarajevo.

Revije se štampaju u malim tiražima i kao takve nemaju šansu, kako kaže Hrapović, a nije im ni cilj da se pretvore u komercijalna izdanja. Prodaja se vrši preko nekoliko striparnica u regiji.

- Obje revije su nastale isključivo iz ljubavi prema stripu, a ne zbog materijalne koristi. Inspiracija nam je bila da se i mlađem naraštaju prezentiraju najkvalitetnija izdanja objavljena u regiji, ali i u svijetu. To je, zapravo, naš dug. Strip je vrlo ozbiljan posao. U regiji teško se ko može pohvaliti da je za njega dobro plaćen. Zbog toga oni najkvalitetniji i rade za strane izdavače - govori Balta, urednik revije „Bosona".

Dugo godina strip je bio na margini, kako kaže Balta, no posljednjih desetak godina budi se u cijelom regionu i postoje značajne izdavačke kuće koje uspješno objavljuju raznovrsna izdanja domaćih i svjetskih autora.  

Pronaći ljude

Na Zapadu je strip odavno priznat i njegovi autori su cijenjeni u društvu, s velikim tiražima iza sebe mogu lijepo da žive od svog rada. Cijenjena su i imena autora iz BiH, pa je tako Enis Čišić postao dio izdavačke kuće „Marvel Comics", jedne od najznačajnijih u svijetu stripa.

- Teško je stvarati nešto za tržište koje ne postoji. Nije problem kako društvo u BiH gleda na strip-crtače, ta scena u BiH ima kvalitetne autore koji, nažalost, ne mogu doći do svojih čitalaca. Međutim, ako odlučiš da ti strip bude profesija, jedini način da uspiješ je da ideš tamo gdje postoji tržište i gdje ljudi cijene strip, te žele odvojiti svoj novac za to - ističe Čišić, autor koji je s kolegom Aleksandrom Brezarom u američkom magazinu „Mass Review" objavio strip prema adaptaciji priče Karima Zaimovića.

Filip Andronik, autor jednog od najpopularnijih strip-projekata posljednjih godina, "Amnezije", smatra da je najveći problem što u BiH od poslijeratnih godina do danas svi pate od toga da je baš njihovo nešto „prvo".

- Na prostoru bivše regije stripovi su uvijek crtani iz razonode. Crtač pravi strip ne znajući kada će ga i da li će ga uopće objaviti, a skupljati radove za reviju znači i pronaći ljude koji nisu odustali od stripa. Nažalost, bije ga glas da je za klince, iako postoje mnoge teške teme. Strip kao medij, kao film i muzika... u određenoj sredini trenutno nije „in". Ali, ako mladi slušaju turbofolk, a ne „Led Zeppelin", to ne znači da ta grupa nije dobra. Strip će naći put do svoje publike, koja je u ovom trenutku mala, ali samim prisustvom na policama biblioteka ljudi će se odvažiti i upustiti u te avanture - ističe Andronik.

No, mogućnost da se u BiH obrazuje nova generacija zaljubljenika u strip je svakako Akademija stripa Sarajevo, koja je zamišljena kao škola za sve uzraste i gdje će se moći naučiti crtati stripovi.

- Predavači će biti iz BiH i inozemstva. Želja nam je da napravimo pravu Akademiju stripa koja će trajati dvije, tri godine, sa semestrima i pravim programom koji imaju i ostale akademije sličnog profila. I to je prava stvar, i za autore, i za ljubitelje stripa, jer će Akademija njegovati nove generacije crtača. Za budućnost devete umjetnosti dolaze bolja vremena i u našoj zemlji - zaključuje Alija Balta.

Treći rođendan "Agarthi Comicsa"

agarthi-comics
Mjesto za druženje zaljubljenika u strip

Strip-knjižara i izdavačka kuća "Agarthi Comics" u Sarajevu 10. juna obilježava tri godine od otvaranja. Jedini su predstavnici stripa na bh. sajmovima knjiga. Prostor je zamišljen kao mjesto na kojem će se susretati stare i obrazovati nove generacije strip- junaka. Posjetioci dođu, pročitaju strip, popiju kafu i razmijene iskustva.

- Nije sve kako smo zamislili, ali se zaista osjećaju pomaci. Definitivno je najveći uspjeh što nam dolazi sve više mladih. Pokušavamo ući u školske biblioteke, da pokažemo zašto su stripovi neophodni. Probat ćemo uskoro s tri škole da to uradimo eksperimentalno - kaže Almir Šehalić, direktor "Agarthi Comicsa".

Prvi crtač stripa

Umjetnik iz 19. stoljeća Rudolf Tofer (Rodolphe Töpffer) bio je jedna od ključnih ličnosti za razvoj stripa kakav danas poznajemo. Tofer je crtao priče u kojima nije bilo „balončića" s tekstom, nego je tekst stavljao na dno slike. Njegove priče su štampane širom Evrope i Amerike.

I "oblačić" s tekstom je imao svoj razvojni put. Od samo male aplikacije u uglovima crteža, preko trake koja je stajala u gornjem ili donjem dijelu crteža i objašnjavala radnju bolje od oblačića s dijalogom likova.

Svoj veliki uspjeh strip bilježi tridesetih godina 20. stoljeća. Izdavači su uvidjeli da su mlađe generacije vjerne mušterije i njima su prilagodili teme. U Engleskoj je nastao „The Dandy" i „The Beano", a u Belgiji čuveni „Tintin". Međutim, pravi bum desio se u SAD kada je u junu 1938. godine izašao prvi broj akcionog stripa sa Supermenom na naslovnoj strani.

Najpoznatiji svjetski junaci slijede u godinama nakon Supermena, a njihova imena su i danas sinonimi za dobru strip-priču.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.