KULTURA

Nepodnošljivo ih je gledati, a neljudski ih je ne gledati

Fotografije Tarika Samaraha na Festivalu tolerancije u Zagrebu

Autor:H. LISIĆ

16.4.2015

- Te fotografije neće u gledateljima probuditi potrebu da se identificiraju sa žrtvama. Prije će ih navesti da dijele odgovornost sa zločincima. Iako njih nije snimao, nema ih nigdje, davno su otišli, sakrili se, ostavljajući za sobom uništen svijet. Malo gdje ili, zapravo, nigdje zločin u Srebrenici ili u svim ratovima devedesetih u Bosni nije pokazan na tako destiliran, laboratorijski čist način kao na Samarahovim slikama. Nepodnošljivo ih je gledati, a neljudski ih je ne gledati - napisao je između ostaloga Miljenko Jergović 10. aprila na svom blogu o bh. fotografu Tariku Samarahu.

Majka iz Srebrenice

Fotografije, zapisi strašne istine, koje je svojim objektivom zabilježio Samarah izlagane su u Vašingtonu, Njujorku, Zagrebu, Ljubljani, zgradi parlamenta u Hagu, Rijeci, Novom Sadu, Dubrovniku... Nedavno je i Muzej holokausta iz Čikaga postavio Samarahovu izložbu "Srebrenica - 20 godina poslije".

tarik-s-i-branko-l

Foto: JFF (Samarah i Lustig: Na otvaranju Festivala tolerancije)

U okviru 9. festivala tolerancije u Zagrebu, koji je ove godine posvećen obilježavanju sedamdesete godišnjice holokausta i dvadesete godišnjice srebreničkog genocida, na reklamnim panoima glavnog grada Hrvatske postavljen je Samarahov rad iz 2004. godine "1945-1995-2015".

Na njemu se nalazi majka iz Srebrenice koja stoji zagledana u plakat na kojem su prikazane Ana Frank i njena sestra. Djevojčice su na fotografiji okrenute leđima, a pogled žene iz Srebrenice također izmiče posmatraču, usmjeren je na Anu Frank i njenu sestru. Kao što žena iz Srebrenice stoji zagledana u prošlost simboliziranu Anom Frank, tako i naš pogled na ovu fotografiju privlači ciklično ponavljanje historije zla.

Stradanja i mučenja

- Nakon Drugog svjetskog rata po gradovima Njemačke bile su postavljene fotografije - užasne slike patnje, stradanja i mučenja jevrejskog naroda. Oni rijetki koji su se branili izgovorima da nisu znali, nakon toga nisu mogli reći da ne znaju - istakao je Samarah u obraćanju na otvaranju Festivala tolerancije u nedjelju, 12. aprila.

Naglasio je kako je njegov dosadašnji rad vođen ovim motom te kazao:

- Kada ste jednom svjedočili nečemu, vi niste više običan posmatrač. Vi ste postali ne samo informirani nego i obavezni prema onome čemu ste svjedočili.

Istakao je i da danas, sedamdeset godina nakon holokausta i dvadeset godina poslije srebreničkog genocida, svjedočimo porastu ksenofobije, antisemitizma, islamofobije te novim ratovima.   

Izmještanjem kulture iz zatvorenih prostora, predviđenih za izlaganje, u otvorene, svakodnevne prostore, poruka umjetničkog djela cilja na svakog pojedinca kao potencijalnog recipijenta. Samarahov rad "1945-1995-2015" je umjetničko djelo koje za svoju osnovu uzima dokument te ga realizira kao svjedočenje. Svaki recipijent djela postaje i svjedok zločina, a jednom kada pojedinac postane svjedok, on postaje i odgovoran za ono čemu je svjedočio.

Branko Lustig: Nikada više!

Otvaranju Festivala u Zagrebu, koji traje do 18. aprila, prisustvovali su i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, Jadranka Kosor, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i njegova zamjenica Vesna Kusin, te brojni visoki politički zvaničnici, umjetnici i kulturni radnici.

Osim bh. fotografa, na svečanosti otvaranja ovog festivala obratili su se direktorica Festivala Nataša Popović te Branko Lustig, dvostruki oskarovac i čovjek koji je preživio nacističke logore.

- Malo nas je koji smo se vratili, ali želim istaknuti da svi mi preživjeli smatramo svojom dužnošću da vas na to podsjetimo i ne dozvolimo da sjećanja nestanu. Želimo prenijeti mladim naraštajima naše iskustvo. Ispričajmo im kako su u dimu nestali naše majke i očevi, naše sestre i naša braća. Neka pamte i neka ne zaborave, neka ne dozvole da se to ikada više ponovi. Neka uspomenu i sjećanje prenesu na svoje kćeri i sinove s porukom: „Nikada više“! - riječi su Branka Lustiga.

 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.