Ekipa “Dnevnog avaza” bila je među učesnicima akcije “Ja sam muzej” te je podržala začetnike ideje “Dežuram za muzej“. Reportažu smo odlučili napisati kako bismo potakli što veći broj građana da se ujedine i solidariziraju s radnicima Muzeja te da zajedno od nadležnih zatražimo da se konačno riješi pitanje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
I dok smo pripremali reportažu, pristigla nam je informacija da bi najznačajnija naučna i kulturno-historijska institucija, nakon skoro tri godine otkad je na njena vrata stavljen katanac, ponovo trebala biti otvorena sredinom septembra.
Dobar dan
- Do sredine devetog mjeseca sve bi trebalo biti riješeno te se nadamo da ćemo imati pozitivne vijesti za javnost. Potrebno je do tada naći kompromisno rješenje i osigurati sva potrebna sredstva – kratko je prokomentirao Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja, koji je trenutno na godišnjem odmoru.
Ipak, naviknut na obećanja od različitih struktura vlasti, ni sam Busuladžić nije mogao sa sigurnošću potvrditi hoće li zaista biti realizirana postojeća ideja. Stoga ćemo, u nadi da u ovoj zemlji još ima onih koji žele očuvati naš DNK, nastaviti s našom pričom iz Zemaljskog muzeja.
- Dobar dan i dobrodošli u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine! Hvala Vam što ste se odazvali i svojim dolaskom na dežuru, podržali akciju „Ja sam muzej“. Vaša dežura izgledat će ovako:
- Obilazak izložbe Zijaha Gafića „Čuvari muzeja“
- Obilazak Odjeljenja za etnologiju – susret s kustosom
- Upisivanje u knjigu utisaka dežure
- Snimanje videoizjave kojom se od bh. političara traži hitno rješavanje problema Zemaljskog muzeja BiH
- Potpisivanje na panel dežura
- Slobodno vrijeme za boravak i razgovor s radnicima Zemaljskog muzeja.
- ...pisalo je na papiru koji su nam po dolasku u muzej prvog dana akcije, 3. avgusta, uručili organizatori kao novim čuvarima.
Na dežuri tog dana bili su i Zdravko Grebo, Ibrahim Spahić, Abdulah Sidran, Zlatko Dizdarević, Vedrana Seksan, Aleksandar Seksan, Adisa Bašić, Dubravka Zrnčić-Kulenović, a dan poslije na njihova mjesta su pristupili Moamer Kasumović i djeca iz Dječijeg doma Bjelave, fra Nikica Vujica, Selma Spahić, kao i književnica Ferida Duraković, koja je s prijateljima iz PEN centra BiH čitala poeziju.
Svi oni došli su ujedinjeni u ideji da Zemaljski muzej otvori svoja vrata za javnost, pa je to bio njihov apel nadležnima da napokon urade obećano.
Kao što je poznato, sve vrijeme dok je muzej pod ključem, u nehumanim uvjetima za rad održavali su ga njegovi zaposlenici. Stoga, ako bismo sudili po stanju u kojem je danas muzej, on bi mogao već sutra biti otvoren, ali to neće biti moguće dok se ne riješi finansijsko i pravno pitanje najznačajnije kulturne institucije.
Nakon što smo i sami vrlo emotivno doživjeli obilazak muzeja te se uvjerili da su svi eksponati još u dobrom stanju, ali i svjedočili strašnim flekama vidljivim golim okom na stropu koje su nastale usljed prokišnjavanja, te obišli predivni Botanički vrt koji, iako zarastao, i dalje prkosi svojom ljepotom, razgovarali smo sa uposlenicima koji su prvog dana kada je počela akcija bili na dežuri.
Kao nekada
- Ja sam ponosna na to što sam čuvar jedne ovako značajne institucije kao što je Zemaljski muzej BiH. I zaista se od sveg srca ponosim kada me neko nazove njenim čuvarom – rekla je Lebiba Džeko, načelnica Odjeljenja za etnologiju u ovoj kulturno-historijskoj instituciji od 1996. godine.
Osvrćući se na protekle tri godine otkako je Muzej zatvoren za javnost, kaže da se ništa značajno nije promijenilo.
- Mi smo tu, muzej nije otvoren za posjetioce u punom kapacitetu. Uglavnom svi stranci znaju da je zatvoren, oni su zaprepašteni i ne mogu da shvate bit našeg problema ovdje. Ali, ovom akcijom se na pravi način skreće pažnja na suštinske probleme u kojima se muzej nalazi – naglasila je Džeko.
Na dežuri smo zatekli i Petru Rađen, višu bibliotekarku u biblioteci Zemaljskog muzeja, koja je na toj poziciji od 1982. godine.
- Divan je osjećaj vidjeti ljude koji šetaju našim prostorijama. Kao nekada. Uvijek sam ovdje, i kada su zatvorena i kada su otvorena vrata za javnost. Ipak, kada sam čula za ovu divnu akciju, bila sam oduševljena, ali s dosadašnjim iskustvom sve sam ovo čekala s nekom nevjericom. Kada se sjetim trenutka kada su se vrata ove kulturne institucije zatvarala, odmah se naježim. Borili smo se, ali desilo se – govori Rađen.
Rađen ističe da radnici, i kada Zemaljski muzej konačno bude otvoren, ne mogu očekivati da im sva prava odmah budu ispunjena, ali je neophodno da im više od 40 plaća bude isplaćeno.
1.400.000 KM
potrebno je osigurati godišnje da bi Zemaljski muzej mogao funkcionirati
- Zamislite kolika je naša ljubav prema ovoj značajnoj instituciji, svih mojih kolega i moja, da se i dalje dignute glave borimo – dodala je Rađen, javljajući se hitro na telefon, koji nije prestao da zvoni, jer su građani željeli dobiti više informacija o akciji.
Na kraju potpisnice ovih redova pozivaju vas da se priključite akciji “Dežuram za muzej” i budete dio humane priče, jer svaki pojedinac sigurno će doprinijeti da nadležni počnu raditi svoj masno plaćeni posao.
Kupite potrebno Zemaljskom muzeju!
Organizatori akcije, zadovoljni već dosadašnjim odzivom, i dalje upućuju apel građanima, kompanijama, političarima... da poklone, odnosno kupe određene predmete koji su Zemaljskom muzeju potrebni.
- Od nove klime za Hagadu, usisivača, isušivača vlage, kompjutera, stolova, nekakvih bazičnih stvari do nekih koje su ipak sofisticiranije. Pitanje finansiranja Zemaljskog muzeja je pitanje države, ne mogu građani ove zemlje skupljati novac za ono za što je odgovorna država, ali na ovakav način možemo doprinijeti modernizaciji Muzeja - istakla je organizatorica Ines Tanović-Sijerčić.
Večeras projekcija filma u Botaničkoj bašti
U Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja večeras će u 21 sat biti upriličena filmska projekcija “Nacionalne galerije” maestra filma Frederika Vizemana (Frederick Wiseman).
Posjetioci koji žele prisustvovati projekciji trebaju najaviti svoj dolazak na mail adresu [email protected], jer je broj mjesta ograničen zbog kapaciteta Botaničke bašte.
