Udruženje rediteljica i reditelja u BiH, u saradnji s Filmskim centrom Sarajevo i kinom „Meeting Point“, organizira 22. 12. poseban program u Sarajevu - „Dan Hajrudina Šibe Krvavca“, povodom obilježavanja 89 godina od rođenja jednog od najvećih bh. filmskih autora.

Ne postoji čovjek koji nije čuo za Šibino kultno filmsko ostvarenje „Valter brani Sarajevo“, koje je doseglo čak do Kine i postalo omiljeno među tamošnjom filmskom publikom. Zahvaljujući ovom ostvarenju, koje govori o Valteru i o okupiranom Sarajevu, 1944. godine Krvavac je stekao veliku popularnost. Posvetio ga je Vladimiru Periću Valteru, a snimljen je 1972. godine s Batom Živojinovićem u glavnoj ulozi.

Kulturno blago

Nezaboravna scena iz „Valtera“ je ona kada fašistički oficir napušta Sarajevo.
 
- Od kada sam u Sarajevu, tražim Valtera i nisam ga našao. Sada, kada idem, znam ko je on. Vidite li ovaj grad. „Das ist Valter“. (To je Valter).

Ništa manje nisu vrijedni ni filmski naslovi "Diverzanti", "Most" i "Partizanska eskadrila". Iako su rađeni prije više od 30 godina, predstavljaju kulturno blago Bosne i Hercegovine.

U njegovoj filmografiji upisano je blizu četrdeset projekata, dokumentarnih filmova, TV serija, kratkih i dugometražne filmova. Također, potpisuje više od dvadeset scenarija.
U filmskim krugovima ostalo je zabilježeno da je Šiba jedini režiser akcionih filmova u punom smislu te riječi, tvorac i predstavnik cijelog jednog filmskog žanra poznatog kao "partizanski vestern".

Krvavac: Ostvarenja bez političkih konotacija

Njegovi filmovi su bez političkih konotacija i bilo kakve ideologije, radnja se mogla dešavati na bilo kojem ratištu svijeta, a promoviraju najveće ljudske vrijednosti.

Krvavac je rođen u Sarajevu 22. decembra 1926. godine. U djetinjstvu je bio mnogo mršav pa je dobio nadimak Šiba. Kao tinejdžer je sarađivao s partizanskim pokretom otpora, četiri puta je izlazio iz okupiranog Sarajeva i izvršavao zadatke po nalogu Vladimira Perića Valtera. Po završetku rata, otišao je u Beograd na studije Više diplomatsko-novinarske škole. Režijom se počeo baviti po završetku Drugog svjetskog rata po nagovoru Elija Fincija, iako nije imao nikakvo formalno obrazovanje.

Taj period ostavio je dubok trag na njegovom stvaralaštvu, čija najbolja ostvarenja govore upravo o tadašnjem vremenu i ljudima.

Sam reditelj jednom prilikom je otkrio koje su mu omiljene scene iz njegovih najreprezentativnijih ostvarenja.

- Najdraža scena u “Valteru” mi je ona u sajdžinici, s Radetom Markovićem. Sve sam satove po Sarajevu pokupio... Onda volim onu iz “Diverzanata” s Borisom Dvornikom i pjesmom „Bella ciao“. Kad smo sletjeli u Peking na reviju mojih filmova, na aerodromu nas je dočekao hor od par hiljada Kineza s „Bella ciao!“ Vele: „Sviđa nam se ova jugoslovenska partizanska pjesma“. A kad nas je ministar kulture pozvao na prijem, insistirali smo da bude prisutan i glumac koji je sinhronizovao Valtera - govorio je Krvavac.

S ponosom je isticao da je zbog Valtera Perića bio i u zatvoru i psovao fašističku majku.

- Bili smo zanesenjaci. Plakali smo svi kada je Vladimir poginuo – govorio je Šiba.

Rane Sarajeva

Šibin život obilježili su i veliki srčani problemi, a bolovao je i od dijabetesa, ali, uprkos tome, ostao je u opkoljenom Sarajevu 90-ih godina prošlog stoljeća, iako ga je mogao napustiti.

- Nedavno sam govorio s prijateljima ovdje da priželjkujem da se kao iz magnovenja javi neki pokret obnove Sarajeva i Bosne i Hercegovine, jer njegovi ljudi su uvijek znali da naprave čuda. I ne sumnjam nijednog trenutka da se čuda napraviti neće i da će se sve rane Sarajeva na najljepši način zaliječiti i da će Sarajevo po onom svom starom historijskom običaju uvijek izaći novije i ljepše - govorio je Krvavac.

Njegovi filmovi su snimani u produkciji “Bosna filma” iz Sarajeva, a u njima su glavne uloge imali tada jugoslavenski najpopularniji glumci, poput Bate Živojinovića i Ljubiše Samardžića iz Beograda i Borisa Dvornika i Slobodana Dimitrijevića iz Zagreba, dok je muziku za njegove filmove komponirao najpoznatiji kompozitor filmske muzike u Jugoslaviji Bojan Adamič iz Ljubljane.

Šiba je umro u rodnom gradu 12. jula 1992. godine. Sahranjen je na gradskom groblju "Lav".

“Partizanska eskadrila”

"Partizanska eskadrila“ snimljena je 1979. godine

“Partizanska eskadrila” je film o stvaranju partizanske avijacije i njenim prvim borbama. Na avionima različitog tipa koje su oteli neprijatelju povela se neravnopravna zračna bitka, neprijatelju su zadavani udarci tamo gdje je on mislio da je neranjiv, čime se doprinosilo konačnoj pobjedi. Ostvarenje je snimljeno 1979. godine, a obiluje akcionim scenama, kadrovima snimanih iz zraka i velikih masovnih scena s mnogo statista. Nosioci glavnih uloga su bili Bekim Fehmiju, Velimir Bata Živojinović i Ljubiša Samardžić. Pojavljuju se još Radoš Bajić, Faruk Begoli, Jordančo Čevrevski, Zlata Petković, Suada Ahmetašević, Aljoša Vučković, Radko Polič....

"Most"

„Most“ je snimljen 1969. godine, a prati partizansku diverzantsku grupu koja treba dići uzrak most koji je od vitalnog interesa za njemačke komunikacije na Balkanu. U tome im treba pomoći glavni projektant mosta koji ne želi uništiti svoje životno djelo. Glavne uloge su povjerene Velimiru Bati Živojinoviću, Borisu Dvorniku, Jovanu Janićijeviću Burdušu, Relji Bašiću, Slobodanu Peroviću, Hanju Haseu, Sibini Mijatović, Bori Begoviću i Igoru Galou.

Brojke

• 1 milijarda ljudi, prema nekim podacima, gledala je Šibin film „Valter brani Sarajevo“
• 1964. godine Krvavac je snimio svoj prvi film pod nazivom “Vrtlog”
• 4 mjeseca u glavnom gradu BiH nastajali su kadrovi za film „Valter brani Sarajevo“
• 36 godina prošlo je od premijere filma „Partizanska eskadrila“