Ove godine navršavaju se četiri stoljeća od smrti književnog velikana te jednog od najistaknutijih renesansnih pjesnika i dramskih pisaca u Engleskoj Vilijama Šekspira (William Shakespeare). Djela ovog najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara prevedena su na sve jezike svijeta.

Iako je prošlo toliko vremena, vrijednost i aktuelnost Šekspirovih djela nije umanjena. I danas se često postavlja čuveno hamletovsko pitanje „Biti ili ne biti, pitanje je sad“, kao i citat „Nešto je trulo u državi Danskoj“...

Poznavanje čovjeka

Ono što Šekspirova djela čini i danas aktuelnim je, između ostalog, njegovo odlično poznavanje čovjeka u svim njegovim segmentima - od radosti, tuge, ljubavi, mržnje, iskrenosti i pritvornosti, blagosti i nemilosrdnosti, skromnosti i nezasitosti. Sve ove ljudske osobine nisu predmet njegovog prikazivanja u djelima, već sredstvo da se prikaže čovjek sa svim svojim osobinama. 

Pozorištu je posvetio život, bio je član pozorišnih skupina, adaptirao je za pozorište starije dramske tekstove i sam je dugo bio glumac, režirao predstave, pisao originalne drame... 

Glamočak: Igrao i režirao Šekspirova djela

Upravo historijske drame smatraju se spomenikom engleske nacionalne historije, u njima su mračna atmosfera, surovost, izdaja, ubistva, a najpoznatija Šekspirova djela iz tog opusa su „Kralj Džon“, „Kralj Ričard II“, „Kralj Henrih IV“, „Kralj Ričard III“, „Kralj Henrih VIII“... 

U domenu tragedije karaktera, u kojima se otkrivaju najskrivenije strane ljudske duše, najsloženije i najdublje strasti, dale su djela „Romeo i Julija“, „Otelo“, „Hamlet“, „Magbet“, „Kralj Lir“.

S druge strane, njegove komedije su pod utjecajem italijanske renesanse, u kojima dominiraju ljubav, duhovitost, šala u „San ljetne noći“, „Mletački trgovac“, „Bogojavljenska noć“, „Vesele žene vindzorske“.

Šekspirove drame izvođene su širom svijeta. Upravo, san i izazov svakog glumca je da zaigra u nekom njegovom komadu. U tim ulogama dokazivale su se umjetničke i glumačke sposobnosti. 

Doza odgovornosti

Istaknuti bh. glumac Mirvad Kurić u Narodnom pozorištu Sarajevo igrao je u predstavi „Ričard III“. Kaže da je veća doza odgovornosti zaigrati u jednom klasiku nego da glumačke kreacije zavise i od individue. 

 Kurić: Uvijek aktuelan

- Šekspir je Šekspir i zahtijeva veći angažman i veću odgovornost. Postoje ovakva ili onakva djela, ali kad je u pitanju rad i spoznaja samog glumca, ne postoje velike i male uloge, već veliki i mali glumci. Kad radite Šekspira, ne dozvoljavaju vam se improvizacije, da nešto ubacujete ili izbacujete u tekstu. Zbog toga se glumci nekada pribojavaju da rade Šekspira. Također, ponekad glumci znaju sami sebi napraviti medvjeđu uslugu pa uzmu nekada preveliki zalogaj da urade nešto te više pokažu šta ne znaju nego šta znaju – mišljenja je Kurić. 

Dodaje da je, naprimjer, „Hamlet“ uvijek aktuelan, posebno danas, te da će tako ostati i ubuduće. 

- Ako nešto živi toliko godina, to je već znak da će minimalno živjeti još toliko. Kad me pitaju šta je klasika ili komercijala, kažem da su najveći klasici najkomercijalniji. Koliko godina eksploatiramo njihove tekstove i kad je u pitanju sam Šekspir. Ljudi misle da je komercijala nešto što je sad u trendu, zapravo je najkomercijalnije ono što najduže traje – govori Kurić.  

Također, režirati neko Šekspirovo djelo, osim što je izazov, velika je i hrabrost. Reditelj i glumac Admir Glamočak je 1997. godine na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo postavio „San ljetne noći“. Kaže da je to bio veliki izazov, ali i odgovornost. 

- Vjerovao sam u ansambl i u kolege s kojima sam to radio. To je bilo vrijeme u kojem je trebalo u potpunosti razbuditi maštu, tako da je to doprinijelo da predstava bude onoliko snovita koliko je, čini mi se, Šekspir želio da bude. Predstava je dugo igrana u NPS-u i imala je odličan prijem kod publike. Od starta sam znao da Šekspira ne treba popravljati niti dopisivati. Trudili smo se držati maksimalno originala – otkriva Glamočak. 

Osim što se okušao kao reditelj, Glamočak je igrao u brojnim Šekspirovim predstavama, Ričarda u „Ričardu III“, Jaga u „Otelu“, Vojvodu u „Mjera za mjeru“, Kremena u „Kako vam drago“... Smatra da ne postoji nijedno Šekspirovo djelo koje nije izazov jednako danas kao što će biti i za 400 godina.

- Imao sam sreću da igram u njegovim komadima i zapravo su mi to najveći glumački izazovi. Kad to uradiš, onda su svi ostali poslovi lakši – ističe Glamočak. 

Staro i moderno

Naša nagrađivana kostimografkinja Vanja Popović radila je na nekoliko predstava nastalih prema tekstu velikog pisca. Kaže da je uvijek, prije svega, bilo zanimljivo te da se pravio spoj modernog vremena i onog prikazanog u djelu. 

- Eksperimentira se sa Šekspirovim predstavama. Pravili smo spoj tadašnjeg vremena i modernog što se tiče kostima. Ženski likovi u „Hamletu“ bili su u modernim večernjim haljinama upakovani u formi prošlog. Što se tiče naših prostora i kostimografije, postavljanje Šekspirovih djela, osim što je zahtjevno, mnogo je i skupo. Znamo svi da je manje para u pozorištu, tako da je „mrka kapa“ – govori Popović.    

Popović: Pravili smo spoj 

Šekspir se 1612. godine povukao iz svijeta pozorišta, da bi četiri godine kasnije preminuo u rodnom Stratfordu. Na njegovom grobu stoji natpis: "Po mudrosti Nestor, po genijalnosti Sokrat, po učenosti Vergilije. Zemlja pokriva, narod tuguje, a Olimp ga ima."

"Globe" teatar

Najpoznatije londonsko pozorište „Globe“, koje danas ima veliki historijski značaj, sagradila je 1599. godine Šekspirova glumačka družina. Bilo je vodeće pozorište sve do 1613. godine, kada je izgorjelo prilikom ispaljivanja topa u jednoj Šekspirovoj predstavi. Sagrađeno je ponovo dvije godine kasnije. 

Zanimljivosti iz biografije

• Šekspir je vodio dvostruki život, dok je u Londonu bio glumac, u rodnom gradu Stratfordu bio je poznatiji kao uvaženi poslovni čovjek i vlasnik nekretnina
• Smatra se da su njegovi roditelji bili nepismeni, a skoro pouzdano se zna da su mu i djeca ostala nepismena
• U Šekspirovo vrijeme ženama nije bilo dozvoljeno da igraju u pozorištu te su ženske likove tumačili prerušeni muškarci
• Bio je dobar prijatelj s kraljicom Elizabetom, a neki tvrde da je upravo ona napisala neke od njegovih drama

20 godina stvaralačkog rada obilježilo je Šekspirovo književno djelovanje

154 soneta napisao je veliki književnik

36 drama ostavio je Šekspir iza sebe