SEDMICA FILMA Ususret glavnom filmskom događaju u ovom dijelu Evrope

Tataragić: Izuzetno zanimljiva godina za regionalnu kinematografiju

Ovogodišnje izdanje Takmičarskog programa ne dovodi novitete iz susjednih zemalja Hrvatske, Srbije, Makedonije...

Fena
15.08.2019 10:39

Elma Tataragić

Foto: Arhiv

Ovo je izuzetno zanimljiva godina za regionalnu kinematografiju i to se vidi posebno po takmičarskim selekcijama Sarajevo Film Festivala. Bio je veliki izazov zatvoriti selekciju jer je bilo dosta kvalitetnih i drugačijih filmova. Pojavila se jedna nova generacija autora u regiji i to se vidi po raznovrsnosti tema, pristupa i generalno pristupa temama koje su već poznate odranije, istakla je u razgovoru za Fenu selektorica igranog i kratkog programa SFF-a Elma Tatargić, govoreći o ovogodišnjoj selekciji filmova u Takmičarskom programu.

Osvrnuvši se na zastupljenost Rumunije, Bugarske, Turske u ovogodišnjem Takmičarskom programu SFF-a, Tataragić kaže da to nije iznenađenje za Rumuniju koja je vodeća regionalna kinematografija posljednjih 20 godina.

- Turska je velika kinematografija koja svake godine u ponudi ima najviše filmove te je logično da je dosta zastupljena. Bugarska je iznenađenje jer nikada ranije nismo imali dva bugarska filma u konkurenciji. Bugarska kinematografija je uvijek imala posebno mjesto na Sarajevo Film Festivalu - tri nagrade ''Srce Sarajeva'' su u proteklih 16 godina otišle bugarskim autorima, a ovo je jedna od kinematografija koja se izuzetno razvija posljednjih godina. Uz to bih dodala Gruziju, koja je manja kinematografija, ali već godinama daje zanimljive autore i filmove - podvukla je.

Kad je riječ o filmovima koje će publika moći pogledati ove godine u Takmičarskom programu, Tataragić naglašava da su filmovi izuzetno različiti.

- Imamo jedan dinamičan i raznovrstan program, no ono što je možda zajednički imenitelj je da svi filmovi tematiziraju savremeni život izuzetno jakih junaka - navela je.

Ovogodišnje izdanje Takmičarskog programa ne dovodi novitete iz susjednih zemalja Hrvatske, Srbije, Makedonije, ali Tataragić podvlači činjenicu da su u programu dva filma iz Bosne i Hercegovine.

Ističe, također, da je dosta filmova iz bivše Jugoslavije u postprodukciji, osobito filmovi već etabliranih autora poput Dalibora Matanića, Ognjena Sviličića, Srđana Golubovića, Milče Mančevskog, Stefana Arsenijevića, što je opet obećavajuće za Takmičarski program iduće godine.

Kad je riječ o bh. filmovima, to su filmovi rediteljice Ines Tanović "Sin“, a drugi je prvijenac bh./holandske autorice Ene Sendijarević "Take Me Somewhere Nice“.

- Oba filma se bave savremenom BiH, ali s potpuno drugačije tačke gledišta. Ena Sendijarević ima jedan vanjski pogled, dok Ines Tanović iznosi jedan duboki unutarnji pogled na život u BiH - kazala je Tataragić.

Kada je riječ o prisustvu bh. kinematografije u Takmičarskom programu Sarajevo Film Festivala kroz godine, Tataragić podsjeća da Bosna i Hercegovina ne producira mnogo filma, no u posljednjih 16 godina uložen je trud da se prikaže i sve najkvalitetnije iz BiH, u konkurenciji i izvan nje. Tako da Sarajevo Film Festival u suštini prikaže gotove sve filmove koji se snime u BiH u svim programima Festivala.

Jedan od programa Sarajevo Film Festivala koji promovira bh. kinematografiju je program BH Film koji organizira Udruženje filmskih radnika BiH sa Sarajevo Film Festivalom, a ove godine bit će prikazano čak 69 naslova, među kojima je više od 40 svjetskih premijera. Tu su, naravno, i koprodukcije poput filma "Šavovi“ te dokumentarni film "Kameni spavač“ Igora Drljače koji je premijerno prikazan u Torontu i Berlinu.

- Ono što nas posebno raduje su filmovi studenata bh. filmskih akademija koji su u konkurenciji i koji se takmiče za tri nagrade. Taj dio programa je najdragocjeniji. Također ćemo se prisjetiti i našeg člana Vlatka Filipovića, koji je nedavno preminuo i prikazati njegovo remek-djelo HOP JAN. Program će okupiti više od 120 filmskih profesionalaca i autora iz BiH i inozemstva - navela je Tataragić.

Govoreći o stanju bh. kinematografije danas, kaže da uprkos činjenici da se jako malo ulaže u bh. kinematografiju, ipak imamo živu filmsku scenu koja pokazuje da BiH ne samo da ima autore i producente već i određenu vitalnost. Međutim, Tatargić smatra da će bez skore drastične promjene u pogledu zakona o audio-vizuelnoj djelatnosti, teško napredovati.

Komentari

NA VRH