Napadi panike mogu se pojaviti tek povremeno ako ste pod stresom ili mogu hronično narušavati kvalitet života. Iako ne traju dugo, osoba ih se toliko pribojava da može znatno ograničiti kretanje i druženje s drugima. Kako im pomoći?
Očiti uzroci
Nagli napad panike obično počne bez ikakvog očitog razloga i često ga prate simptomi ubrzanog rada srca, problemi s disanjem, vrtoglavica ili crvenilo lica. Obično se prvi put javi između 18. i 24. godine života, ali može i kasnije, nakon neke tragedije ili tokom izuzetno stresnog perioda.
Može se pojaviti iznenada i bez očitih uzroka. U ekstremnim slučajevima, može doći i do straha od umiranja. No, iako je strah stvaran i osjećaj grozan – zbog jakog lupanja srca, osoba može pomisliti da će dobiti i srčani udar – ne postoji opasnost da će se išta loše dogoditi. Može potrajati od pet do 20 minuta.
No, imajte na umu da su simptomi napada panike ponekad slični onima koje prati srčani udar. Mnogi ljudi u vrijeme pojačanog stresa osjećaju emocionalnu tjeskobu koja rezultira napadom panike.
Napadi panike obično su propraćeni sljedećim simptomima:
Ugrožen život
* Dolaze i odlaze u kratkom roku i traju 5-10 minuta. Nakon panike, cijelo tijelo može se osjećati iscrpljeno i umorno. To znači da mozak priprema tijelo za stvarnu opasnost i za to uzima energiju. Osobe koje pate od napada panike, ponekad osjećaju bolove u tijelu i često idu ljekaru. Vjeruju da im je život ugrožen.
* Kad dođe do napada, možete osjetiti osjećaj nestvarnosti, kao da sebe vidite sa strane. Ne možete prepoznati mjesto na kojem se nalazite.
* Panični napad je vrlo individualno iskustvo. Rijetko ponašanje osobe otkriva da ona u tom trenutku proživljava paniku.
Spremno tijelo
Postoji teorija koja objašnjava napade panike kao ostavštinu naših primitivnih predaka. U svakoj opasnoj situaciji ljudsko tijelo je spremno napasti ili trčati. Brzo disanje, refleksna eskalacija i prekomjerno znojenje glavna su obilježja tog mehanizma preživljavanja. Danas bilo kakva stresna situacija uzrokuje iste simptome, iako nema opasnosti za život.
Šta činiti
Šta vam je činiti? Prvo, nema stvarne prijetnje vašem životu. Možete kontrolirati napade panike. Psiholozi savjetuju šta biste trebali učiniti odmah nakon što napad počne:
* Zapamtite da vas napad panike neće ubiti ili onesvijestiti.
* Otiđite u neku mirnu prostoriju i uzmite nekoliko dubokih udaha.
* Napnite pa otpustite mišiće nekoliko puta.
Disanje
Uspostavljanje kontrole nad disanjem pomoći će da se eliminiraju simptomi. Tokom napada panike mnogi dišu ubrzano i kratko, a neki i zadržavaju dah. Ovo smanjuje dotok kisika i ubrzava rad srca. Umjesto toga, treba disati i fokusirati se na lagano i duboko udisanje i izdisanje.
Kako se ponašati
Ukoliko osoba koja ima napad, ne odgovara na pitanje ili ne želi komunicirati s vama, poštujete njene želje. Ne insistirajte da dokučite šta je tačno uzrokovalo paniku, jer će to još više pogoršati stanje. Ne osuđujte nego je pustite da spontano govori ako to želi.
Izvor straha
Ukoliko je napad panike uzrokovala fobija, udaljite osobu od izvora njenog straha. Ni u kom slučaju ne umanjujte fobiju ismijavajući iracionalni strah, primjerice mašući pred očima uplašenog predmetom ili životinjom koja je strah izazvala. Pitajte osobu šta možete učiniti, reagira li na nešto što se trenutno zbiva ili je muči nešto iz prošlosti.
