Kad se spomene fizička aktivnost, mnogi to izjednačavaju sa napornim vježbama u teretani ili znojem koji se slijeva niz lice za vrijeme jutarnjeg džoginga.
No, istraživanja su pokazala kako se u fizičku aktivnost mirne duše mogu svrstati svi pokreti i radnje koje smatramo običnim kućnim i nekim drugim poslovima, izvodimo ih svakodnevno i ne razmišljajući o njima.
Riječ je o radnjama kao što su penjanje uz stepenice, čišćenje snijega ili lišća u dvorištu, usisavanje stana, bavljenje kućnim ljubimcima, pa čak i posmatranje ptica!
Novi protokoli
Amerikanci, koji imaju običaj svemu dati neku pravnu ili barem zvaničnu formu, u novim medicinskim protokolima za fizičku aktivnost usvojenim krajem prošle godine i dalje nedjeljno preporučuju 75 minuta energičnog vježbanja ili 150 minuta umjerenog aerobika, plus dva puta nedjeljno vježbe za jačanje mišića kao što su joga ili dizanje tereta.
Ipak, čak je i u Americi sada uvedena nova preporuka općeg tipa: „Manje sjedite, više se krećite!”
Od ranijih medicinskih preporuka i protokola nije bilo velike fajde jer se pokazalo kako ih je dosad uvažavalo svega 23 posto žitelja SAD, dakle manje od četvrtine stanovništva, dok ih četvrtina provodi više od osam sati dnevno sjedeći ispred televizora ili kompjutera.
Zato sada američki stručnjaci, umjesto da ljude tjeraju na trčanje i skakanje kako bi očuvali zdravlje, preporučuju uzeti usisivač (ili metlu) u ruke i počistiti stan ili dvorište .
I odmah su uočili kako je većina ljudi spremnija da se više i češće posveti takvim stvarima, mijenjajući neke svoje ustaljene navike, nego da odlazi redovno na treninge. Naročitoje to uočeno kad su u pitanju starije osobe.
Jedna studija o „ženama u zrelim godinama”, objavljena u Žurnalu američkog Udruženja za gerijatriju, ukazuje da svakih 30 minuta „lakih kućnih poslova” za 12 procenata smanjuje rizik od preuranjene smrti kao posljedice pasivnog načina života.
Druga studija, sprovedena među starijim muškarcima, utvrdila da najobičnija šetnja ili rad u bašti kod njih taj rizik smanjuje za čak 17 procenata!
Promjena navika
Možda je upravo poruka da se „svaki pokret računa” ono što će pokrenuti ljude da budu aktivniji bez korjenitih promjena ustaljenih navika – dovoljno je malo ih korigirati, poručuje dr. Jack Raglin, profesor kineziologije u Blumingtonskoj školi javnog zdravlja Univerziteta Indijana.
- Industrija fitnesa nastoji svoje potencijalne klijente usmjeriti ka teretanama, sportskim centrima i drugim prostorima slične namjene, ali mnogima, a naročito starijim osobama i onima sa viškom kilograma, ovakva mjesta nisu prihvatljiva. Oni bi radije sami određivali kad, gdje i kako će vježbati, kaže dr. Raglin.
Svima koji kukaju što stoje u prepunim autobusima i tramvajima javnog gradskog prevoza (ili moraju pješke dio puta kad se oni pokvare, odnosno zaustave zbog nepredviđenih okolnosti) lijekari poručuju kako i u ovom zlu ima zrnca dobra, a to je – sve ove aktivnosti, koje se stručno nazivaju „termogeneza”, doprinose boljoj fizičkoj kondiciji i topljenju viška kilograma, a samim tim i zdravijem i dužem životu.
Kretanje kao način života
Važno je shvatiti razliku između planiranih fizičkih vježbi i naprosto aktivnog načina života. Težište uglavnom stavljamo na ovo prvo, ali mnogo je bolje da se ponašamo u skladu sa motom da se svaki pokret računa.
A to znači da jednostavno držimo svoje tijelo stalno u pokretu, bilo da je riječ o napornim treninzima, rekreaciji sa prijateljima, šetnjama sa kućnim ljubimcem, igri s djecom i unucima ili naprosto pješačenju s jednog mjesta na drugo.
Naravno da će namjenski treninzi i teretane brže dovesti do cilja sve koji žele biti u dobroj formi i bez naslaga sala, pogotovo kad su u pitanju zdrave, mlađe osobe.
Pa ipak, čak i ako se ne držite onih preporučenih 75 minuta energičnog vježbanja svake nedjelje (odnosno dvostruko više umjerenog) niti redovno upražnjavate jogu, pilates, zumbu, plivanje, tenis, fudbal, kardio-vježbe, dizanje tegova ili nešto slično – nema razloga za brigu sve dok više vremene provodite u pokretu nego sjedeći.
U prilog ovakvom stavu dr. Michael LaMonte, profesor epidemiologije i ekološkog zdravlja na Univerzitetu u Bafalu i jedan od autora nedavno objavljene studije o uticaju fizičke aktivnosti na dobrobit i dugovječnost ljudi, ističe kako „trčkaranje po gradu, čišćenje po kući, rad u bašti i svi drugi slični poslovi koji zahtijevaju kretanje” jednako doprinose zdravlju kao i sport i vježbanje.
Vrijeme je da se prisjetimo starih vremena, kad je stalno kretanje bilo način života, smatra dr. LaMonte.
Šest savjeta
1. RADITE PO KUĆI - Kuhanje, čišćenje, pranje, usisavanje, peglanje... svaki od ovih poslova koristi vašem tijelu!
2. IDITE PJEŠICE - Najzdraviji način kako stići s jednog mjesta na drugo jeste – pješačenje, ali ako ste vremenski ograničeni, onda se potrudite bar dio puta preći „na nogama”, bilo da izađete iz prevoza stanicu, dvije ranije, bilo da parkirate auto malo dalje.
3. PLEŠITE - Ples pokreće mišiće cijelog tijela, sagori i do 300 kalorija na svakih posla sata, a – osim užitka koji donosi – doprinosi i očuvanju bistre glave u starosti, pokazuju istraživanja.
4. ISTRAŽUJTE PRIRODU - Baštovanstvo, izleti u prirodi, planinarenje, pa čak i pecanje ili posmatranje ptica (njih, kako je poznato, mjesto ne drži) sjajan su način da se krećete i obogatite svoje iskustvo.
5. CEKER U RUKE - Ne morate ići u teretanu i dizati tegove da biste ojačali mišiće, dovoljno je u rukama ponijeti namirnice kupljene u samoposluzi. Isti je efekat kad prebacujete boce s vodom, mlijekom ili sokovima iz kolica u prtljažnik automobila, pa onda odlažete u frižider ili kuhinjski ormarić.
6. ZABORAVITE NA AUTOMOBIL - Zamijenite ga biciklom, motociklom i, kad god je moguće – vlastitim nogama.
