PROMO

Otkrivamo vam: Šta je zajedničko pisanju koda i pisanju proze?

Sponzorisani tekst
21.01.2020 14:44

Otkrivamo vam: Šta je zajedničko pisanju koda i pisanju proze?

Foto: ITAcademy

Kao što različiti pisci imaju različite pristupe pisanju proze, tako i programeri na najrazličitije načine pristupaju pisanju kodova.

Postoje oni koji smatraju da je najbolje pisati tako da jedan blok koda može da se čita bez potrebe za skrolovanjem. Drugi smatraju da svako može da napiše kôd koji će razumjeti računar, ali da je dobar kôd onaj koji će razumjeti i ljudi koji ga čitaju.

Aleks Kras, programer i softverski inženjer sa iskustvom rada na brojnim web aplikacijama, uz to i uspješan bloger, ističe da su pisanje kvalitetnog koda i pisanje kvalitetne proze veoma slični.

A evo i nekoliko njegovih savjeta kako da budete što bolji u obje stvari.

Kratak pregled

Kratak pregled (outline) je skica budućeg teksta, programa, priče...

„Volim da, prije nego što počnem da pišem svoj tekst, napravim skicu. Ne mora da bude savršena, niti mora da bude konačna, ali smatram da je to odlično sredstvo za organizovanje misli. Jednom kada završite nacrt, ostatak pisanja postaje jednostavan“, kaže Kras.

Kras ističe da je ta skica/nacrt takođe odličan alat za pisanje softvera.

„To je kao Test Driven Development (TDD – razvoj softvera u kome se softver kratkoročno unaprijeđuje taman toliko da položi nove zadate testove), ali bez velike investicije koju morate da date unaprijed“, kaže Kras.

On savjetuje programerima da provedu neko vrijeme u sljedećim ispitivanjima: koju funkcionalnost možete da dodate, koji interfejs možete da imate i koji su neki od najvjerovatnijih slučajeva korišćenja.

Ponekad to možete da uradite tako što ćete nacrtati skicu na papiru, ponekad tako što ćete stvoriti „flow chart“ (tabelu toka), a ponekad uz digitalne skice. Ključ je u tome da odvojite sebi malo vremena za razmišljanje o onome što pokušavate da izgradite, prije nego što sjednete da pišete kôd.

Nacrt

Mnogi savjetnici za pisanje uspješnog bloga ili sadržaja će vam reći da, nakon što završite vaš plan, to jest skicu, treba da pokušate da popišete sve što morate da kažete da biste povezali svoje glavne tačke u sadržaju.

Kras ističe da ovdje još uvijk ne treba da brinete o kvalitetu.

„Znam da ću kasnije moći da ispravim to što sam napisao. Volim da koristim isti pristup sa kodom.“

Kada jednom imate opštu ideju o tome šta pokušavate da izgradite, Kras savjetuje da pređete na novu „granu“.

„Moj najveći problem sa TDD-om je to što smatram da je previše restriktivan. Kada sjednem da napišem nešto, većinu vremena ne znam kako će se stvari završiti. Druga ‘grana’, koju mogu lako da odbacim, daje mi slobodu da eksperimentišem“, ističe Kras.

Lektura

Nakon što završi svoj nacrt, Kras se obavezno vraća da bi pročitao to što je napisao, lagano i naglas.

„Trudim se da pišem jezikom koji bih koristio i kada bih sa nekim vodio razgovor. Često mi se dešava da moram da prepravljam cele rečenice i paragrafe. Ponekad odbacujem velike dijelove teksta. Obavezno odbacujem riječi koje se koriste za ‘punjenje’ a koje ne daju nikakvu vrijednost sadržaju“, ističe Kras.

On savjetuje programerima da iste stvari rade i sa pisanjem koda. Ova faza je, kako ističe, idealna za pisanje testova. Tada bi već trebalo da znate kako i šta pokušavate da izgradite, ali i dalje imate slobodu da radite redakturu, što stvari čini lakšim za testiranje.

Takođe, ovo je dobar trenutak za preimenovanje promjenljivih i određivanje imena funkcija. Tokom ove faze bi trebalo da zamislite da prvi put čitate svoj kôd.

Da li možete da jasno kažete čemu vaš kôd služi? Ne treba da se plašite da dodate još neke varijable, ako mislite da će kôd onda biti čitljiviji. Istovremeno, ne treba da se plašite uklanjanja varijabli koje ne dodaju nikakvu vrijednost.

„Moje opšte pravilo je da je dobro ime bolje od dobrog komentara, ali dobar komentar je bolji od ničega“, kaže Kras.

„Drugi par očiju“

Iako možete sami da radite korekturu teksta koji ste napisali, uvijek je korisno da ga pogleda i „drugi par očiju“.

Zato postoje urednici i lektori. Oni se ne bave samo pravopisnim grešakama, već i uređuju tekst. Njihovi savjeti, kao i savjeti svakog čitaoca, mogu da budu korisni za unaprjeđivanje vašeg rada.

Vaše je da odredite koga ćete da poslušate i koji prijedlozi imaju smisla, a koji nisu opravdani. Kras ističe da se isto može reći i za pisanje koda. „Zato i smatram da su pregledi koda neprocijenjiva stvar. Moji recenzenti uvijek pronađu nešto što je meni promaklo ili mi daju novu perspektivu“, kaže Kras.

Ispravljanje grešaka

„Moje pisanje nikada nije savršeno. Uvijek rado prihvatam povratne informacije, pozitivne i negativne, jer mi to daje priliku da radim bolje. Isto važi i za softver. Iako se trudim, prihvatam činjenicu da ću napraviti greške“, kaže Kras.

Pri pisanju tekstova za njegove blogove on redovno prati komentare čitalaca ispod sadržaja, a u pisanju koda gleda šta korisnici govore o njegovom softveru, kao i revizije/recenzije njegovog rada. To mu omogućuje da lakše pronađe i otkloni greške kada ima potrebe.

Ukoliko niste vješt pisac proze, to ne znači da ne možete da budete vješti u pisanju koda. Ali, kako Kras ističe, suština je da su, ako želite da pišete kvalitetno, pravila ista.

Mnogi programeri nakon određenog vremena rada i stečenog iskustva počinju da vode blog. On je odličan način da se uspostave kao autoriteti u svojoj oblasti rada.

Ako vas zanima programiranje i željeli biste da savladate ili unaprijedite svoje vještine pisanja kodova, danas to možete i putem edukativnih programa. Ali obratite pažnju, ako želite da steknete znanja koja će vam omogućiti da se zaposlite kao programer, a možda i da pokrenete svoj programerski blog, obuka mora da traje najmanje 12 mjeseci. Profesionalna obuka je ona u kojoj se simulira realno poslovno okruženje i radi na pravim projektima. Više o takvim obukama kod nas možete da saznate na ovom linku.

NA VRH