PROMO

Šta ako imate nekog ko boluje od srčane bolesti?

Poznati kardiolog savjetuje

Sponzorisani tekst

Poznati kardiolog savjetuje

Foto: Prof. dr. Šekib Sokolović


U Bosni i Hercegovini svakoga dana od kardiovaskularnih bolesti umre pedeset osoba, govore podaci koje su objavili Zavod za javno zdravstvo FBiH i Institut za javno zdravlje RS. Da li i kako možemo uticati na ovu nepovoljnu statistiku, odgovara profesor kardiologije, dr Šekib Sokolović.

Zbog čega je statistika ovako alarmantna?

Ovaj neslavni rekord zaradili smo, prije svega zato što su se mjere za sprječavanje bolesti srca, u posljednjih dvadeset godina gotovo u potpunosti zanemarivale. Nezdrav način života, loša ishrana sa mnogo soli i šećera, smanjenje fizičke aktivnosti, stres, duhan i mnogi drugi faktori utiču na nepovoljnu statistiku. Ipak, postoje brojni dokazi koji kažu da se preventivnim mjerama, odnosno promjenama u stilu života, može značajno smanjiti rizik za razvoj srčanih bolesti. Da bi srce i krvni sudovi radili kako treba potrebna im je adekvatna količina energije. Bez pravilne ishrane i unosa odgovarajućih vitamina, nakon određenog vremenskog perioda, krvni sudovi će propadati, a srce će početi da slabi. Rizik od kardiovaskularnih bolesti dodatno se povećava, ako dodamo faktore kao što su svakodnevni stres, frustracije, nezadovoljstvo i anksioznost, ističe dr Sokolović.

Zašto se javlja infarkt i šta ga uzorkuje?

 Brojni faktori rizika utiču na nastanak infarkta. Najprije sve ove loše navike o kojima smo na početku govorili, zatim naslijeđe, povišeni krvni pritisak, visoke vrijednosti holesterola, ali i homocisteina, koji je nezavisan faktor rizika u nastanku srčanog udara i drugih vaskularnih događaja. U osnovi svakog infarkta, nalazi se zakrčenje krvnih sudova ili ateroskleroza. Pokazano je da visok nivo homocisteina ima toskičan efekat na krvne sudove. To znači da on oštećuje krvni sud, te da se na oštećenom mjestu lijepi višak lošeg holesterola. Vremenom dolazi do sužavanja krvnog suda i pogoršavanja procesa ateroskleroze. Kada se krvni sud zapuši, protok krvi se zaustavlja, pa srčani mišić ostaje bez hranjivih sastojaka i kiseonika, uslijed čega se mišićna masa oštećuje. Tako nastaje infarkt, pojašnjava dr. Sokolović.

Koja terapija se savjetuje?

 Kako bi se spriječilo zgrušavanje krvi i začepljenje krvnih sudova ovakvim pacijentima se obavezno prepisuju preparati acetilsalicilne kiseline (Aspirin®, Andol®, Midol®, Cardiopirin®… ). Acetilsalicilna kiselina predstavlja kamen temeljac primarne i sekundarne prevencije kod kardiovaskularnih bolesti. Uprkos neospornoj koristi od njene upotrebe, studije su pokazale da 28 % pacijenata ne reaguje adekvatno na terapiju preparatima acetilsalicine kiseline, čime se povećava opasnost za nastanak moždanog i srčanog udara. Nažalost, ovakvi pacijenti obično saznaju da terapija nema očekivani efekat tek kada dožive srčani ili moždani udar.

Zbog toga, svim svojim pacijentima koji uzimaju preparate acetilsalicilne kiseline, preporučujem da uz svaki od njih, obavezno uzmu I CardioVitamin®. U pitanju je preparat koji sadrži sve potrebne vitamine i jedini aktivni oblik folne kiseline koji može da pomogne u regulaciji nivoa homocisteina u krvi. Vraćanje homocisteina u normalu, dodatno pomažemo da se sprječe oštećenja krvnih sudova i smanji rizik za nastanak srčanog i moždanog udara. CardioVitamin® posebno se preporučuje u kombinaciji sa preparatima acetilsalicilne kiseline, jer zajedničkim djelovanjem CardioVitamin® pomaže da preparati acetilsalicilne kiseline ostvare optimalno antiagregaciono dejstvo i čuvaju krvne sudove od oštećenja, ističe dr Sokolović.

Poruka za kraj

Da bi se broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti smanjio, prije svega je važno da počnemo da se bavimo prevencijom. Jednom godišnje treba da idemo kod kardiologa, svakodnevno treba da mjerimo krvni pritisak, redovno radimo analize krvi i mjerimo holesterol. Zbog toga svojim pacijentima preporučujem da budu umjereni u svemu i kontrolišu prije svega pušenje, fizičku neaktivnost i nepravilnu ishranu. Ovo je posebno važno za sve one koji u familiji imaju nekoga ko boluje od bolesti srca.

Autor teksta: Prof. dr Šekib Sokolović, profesor interne medicine-kardiolog

Više o temi Srce

ISTRAŽIVANJA
Ne ostaj duže na poslu

Više o:

Srce Bolesti
NA VRH

Podijeli članak na