viber share whatsapp twitter facebook

CRNA GORA Predata inicijativa

Inicijativa za podizanje spomen-obilježja žrtvama deportacije u Herceg-Novom

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) jučer su predsjedniku Vlade i ministrima unutrašnjih poslova i kulture, kao i predsjedniku Skupštine općine Herceg-Novi predale inicijativu za podizanje spomen-obilježja žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine u Herceg-Novom, podržavajući tako i želju porodica deportiranih žrtava.

- U maju i junu 1992. godine najmanje 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine nezakonito je uhapšeno na teritoriju Crne Gore, a zatim isporučeno njima neprijateljskoj vojsci bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini. Samo 12 osoba deportiranih iz Crne Gore uspjelo je da preživi mučenje u koncentracionim logorima.

Izbjeglice lišene slobode su, po pravilu, dovedene u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su 25. maja autobusima transportirani u koncentracioni logor u Foču, odnosno 27. maja na neutvrđenu lokaciju u istočnoj Bosni, gdje su ubijeni. Još nisu pronađeni posmrtni ostaci svih žrtava - navodi se u saopćenju tri NVO.

Podsjećaju da su HRA, CGO, ANIMA i tadašnji predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković još 2011. godine uputili tri inicijative za uspostavljanje dana sjećanja na žrtve deportacije, postavljanje spomenika žrtvama i izvinjenje žrtvama, ali, nažalost, do danas nijedna inicijativa nije prihvaćena.

Spomenik bi, kako se navodi u saopćenju, trebalo sačuvati uspomenu na žrtve i poslužiti kao trajno upozorenje novim generacijama službenika MUP-a da su dužni da odbiju izvršavanje naređenja koje za posljedicu ima ratni zločin ili drugo kršenje ljudskih prava. Podizanjem spomen-obilježja, dodaju, država bi osigurala kontinuirano i upečatljivo obrazovanje policijskih snaga i bila primjer u regionu.

- Slučaj deportacije izbjeglica do danas nije adekvatno krivično procesuiran. Prvi pokušaj procesuiranja je propao kada je Vrhovni sud 2015. godine potvrdio pravomoćnu oslobađajuću presudu za sve optužene, iako ona nije bila zasnovana na obavezujućem međunarodnom humanitarnom pravu. Drugi pokušaj procesuiranja ovog slučaja od Specijalnog državnog tužilaštva već tri godine očekuje i Evropska komisija i domaća javnost. Sporazumnom isplatom obeštećenja porodicama žrtava 2008. godine Vlada je pokazala da prihvata odgovornost za stradanje izbjeglica, do koga ne bi došlo da su ostali zaštićeni u Crnoj Gori u kojoj su potražili utočište - zaključuje se u saopćenju HRA, CGO i ANIMA-e.