Crna Gora ostaje posvećena zapadnim vrijednostima, multikulturalnosti i unapređenju standarda građana, što će državu kvalifikovati i da postane prva naredna članica EU, saopćio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na prijemu povodom 4. jula - Dana nezavisnosti SAD.
Đukanović je istakao da je Crna Gora na čvrstim historijskim temeljima posljednjih decenija izgradila snažno partnerstvo sa Amerikom, prenosi Antena M.
- Skoro će dva i po vijeka otkako su američki građani izvojevali neotuđivo pravo „na život, slobodu i potragu za srećom“. Crnogorski narod se tome raduje zajedno sa američkim prijateljima, jer, kako je rekao 1918. prvi ambasador Crne Gore u SAD Anto Gvozdenović: „kod nas, kao i kod vas, ideje pravde i slobode nijesu nametnute i vještački usađene...one su prirodni izdanak naroda. Duga je i bogata historija zvaničnih odnosa između Crne Gore i Amerike, u kojima je izgrađeno pravo prijateljstvo među našim narodima - kazao je Đukanović.
Istakao je kako je vjekovna borba za slobodu i sve zajedničke vrijednosti koje danas dijele, njihova zajednička zastava.
- Hiljade crnogorskih mladića od sredine 19. vijeka, od Sakramenta do Aljaske preplavili su Ameriku u potrazi za boljim i srećnijim životom. Početkom prošlog vijeka više od 10 posto naše ukupne populacije živjelo je i radilo u Americi. Oni su Americi darovali mladost, a u siromašnu Crnu Goru slali i donosili nasušno potrebni novac, ali i nove ideje i informacije o tehnološkom napretku, o boljem i drugačijem svijetu. Američki predsjednik Vudro Vilson (Woodrow Wilson), koji ostaje zauvijek dio crnogorske istorije, kazao je jednom prilikom da upravo „njima pripada zahvalnost što su u priličnoj mjeri doprinijeli prijateljskim odnosima i uzajamnoj dobronaklonosti koja postoji“ - rekao je Đukanović.
Mnogo ranije, podsjetio je Đukanović u Ameriku je želio otići i najveći filozof i pjesnik, vladar i vladika Petar II Petrović Njegoš, "pošto su se evropske sile, zaokupljene imperijalnim interesima, oglušile o viševjekovno stradanje i borbu crnogorskog naroda za očuvanje nezavisnost".
- Nemojte se začuditi ako čujete da sam se navezao na Atlantski okean, i da plovim za Njujork, poručio je potkraj života. Ostale su za pamćenje Njegoševe riječi da „slobodnoj Crnoj Gori priliči samo da od slobodne države kao što je Amerika primi pomoć kad već ne može bez nje“. Nije dospio do Amerike, ali je svega par mjeseci prije smrti doživio da ga komandant američkog ratnog broda „Nezavisnost“, usidrenog u napuljskoj luci, ugosti uz najviše počasti koje se ukazuju samo šefovima nezavisnih država. Malo se zna da je crnogorski kralj Nikola vizionarski anticipirao važnost transatlantskog povezivanja - istakao je Đukanović.
- Crna Gora i SAD su se našle na istoj strani fronta, u borbi protiv Centralnih sila. Program predsjednika Vudro Vilsona za uspostavljanje pravednog mira, koji je podnio Senatu, poznat kao „14 tačaka“, predstavljao je zračak nade za obnovu slobodne Crne Gore. Ali ništa nije pomoglo. Nakon njene okupacije američka javnost je odlučno ustala protiv nepravde koja joj je učinjena. Amerika je tek 1921. prekinula diplomatske odnose s Crnom Gorom, kad je već postalo jasno da je više nema. Jedan od najvećih boraca za odbranu i poštovanje crnogorskih prava u SAD, Vitni Voren je 1922. u Njujorku objavio knjigu „Crna Gora – zločin mirovne konferencije“, u kojoj je razotkrio nepravdu i zakulisne političke igre čija je žrtva bila Crna Gora. Ali je predvidio da će njena nezavisnost biti obnovljena, makar za 100 godina, što se evo i potvrdilo. Kao što se mladi, obrazovani Crnogorac Nikola Petanović, koji je sa 20 godina došao u Ameriku, nije mirio s nestankom Crne Gore".
On je u to vrijeme među našom emigracijom i američkim intelektualcima, kako je podsjetio Đukanović, dizao glas o ugroženosti crnogorske nacije, sa porukom da nas Amerika može spasiti, i vizionarskim predviđanjem da će ona postati najveća vojna i ekonomska sila na globalnom planu.
Danas naše zemlje zajedno čuvaju uspomene na velike događaje iz zajedničke historije. Crnogorski iseljenici nijesu samo radili u Americi, nego su se kad je to bilo potrebno zajedno i borili za slobodu, i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu. Bio je svega 121 američki vojnik koji je u Prvom svjetskom ratu dobio najveće vojno odlikovanje „Kongresnu medalju časti“. Među njima je bio i Crnogorac Joko Meštrović. Ostalo je da se pamti kako je Amerika uvažila njegovu hrabrost i stradanje za slobodu kad je 1925. godine uputila američku flotu u Boku da uz zastave na pola koplja i prigodnu vojnu muziku svečano uvaži Jokovu majku i da joj posthumno uruči odlikovanje za sina. Povod za posljednju posjetu predsjednika Trampa Evropi bio je obilježavanje 75-togodišnjice iskrcavanja saveznika u Normandiju i velike pobjede nad fašizmom i nacizmom u Evropi. Mi s ponosom uvijek ističemo da je crnogorski narod 13. jula 1941. prvi u Evropi organizovao masovni ustanak protiv fašizma, za koji je Žan Pol Sartr rekao da je bio događaj koji je upozorio čovječanstvo kojim putem treba da ide. Na tim čvrstim istorijskim temeljima posljednjih decenija Crna Gora izgradila je snažno partnerstvo sa Amerikom - poručio je Đukanović.Vašington je u najvećoj mjeri pružao snažnu podršku našim strateškim odlukama kojima je trasiran kurs demokratskog razvoja i evropski i evroatlantski put Crne Gore. SAD su bile među prvim zemljama koje su priznale rezultate referenduma o nezavisnosti 2006. godine, a ubrzo nakon toga uspostavljeni su i diplomatski odnosi. Presudna je bila podrška i pomoć SAD u ispunjavanju visokih standarda u procesu evroatlantske integracije što nas je kvalifikovalo za članstvo u NATO prije dvije godine, učvrstilo važnost istorijskog čina obnove državnosti, i otvorilo novu perspektivu za razvoj crnogorskog društva. Taj odnos se nastavlja i danas u Alijansi, uključujući i međunarodne misije od Avganistana do Kosova - tvrdi predsjednik Crne Gore.
Kako je istakao Đukanović odgovore na savremene izazove i prijetnje tražimo zajedno, ravnopravno dijeleći teret, bez obzira na veličinu i kapacitete.
Prije svega kroz NATO, koji se tokom proteklih sedam decenija potvrdio kao najvažniji globalni političko-vojni savez, u kom Amerika ima vodeću ulogu među ravnopravnim članicama. Kao što ima i posebnu odgovornost za očuvanje tekovina evroatlantizma koje su donijele benefite cijelom svijetu.Ovo je prilika da zahvalimo američkim partnerima na ukupnoj podršci reformskim procesima u Crnoj Gori, u cilju unapređenja demokratije, vladavine prava, slobode medija i drugih demokratskih postulata. Mi ostajemo posvećen promoter zapadnih vrijednosti, fokusirani na dostizanje standarda savremenih demokratskih društava, na očuvanje multietničnosti i multikulturalnosti naše zajednice, i unapređenje kvaliteta života naših građana, što će Crnu Goru kvalifikovati da bude prva sljedeća članica EU kad se za to stvore uslovi".Đukanović je kazao da posebnu zahvalnost duguje Ambasadi SAD.
- I ambasadorki Rajnke lično na pomoći u naporima da stvaramo ambijent za veći priliv američkih investicija i povećanje broja turista iz SAD. Raduje što u organizaciji Ambasade sve više crnogorskih studenata pohađa američke univerzitete. Smatramo važnim što je Crna Gora postala 142. država u koju će, u okviru programa „PIIS KORPS“ dolaziti volonteri da stiču poznanstva, učestvuju u napretku naše zemlje i snaže ugled Amerike među crnogorskim građanima. To se postiže i raznovrsnom podrškom Fonda američkog ambasadora za očuvanje kulturne baštine - zaključio je Đukanović.
