PREDSJEDNIK CRNE GORE

Đukanović: Hibridni rat u Crnoj Gori bio je i rat protiv Evrope i NATO-a

Cijeli zapadni Balkan još se dvoumi da li će naša budućnost biti evropska ili nacionalistička i šovinistička, rekao Đukanović

Đukanović: Želi se promijeniti karakter Crne Gore. Pobjeda

Pobjeda

5.2.2021

Crnogorsko iskustvo odnosa građana prema državi zaista je jedinstveno, kaže za Pobjedu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. 

- Teško je naći sličan primjer društva u kojem je gotovo polovina građana tako strasno radila protiv postojanja vlastite države. Nadogradnja te specifičnosti je da oni koji su javno i ubijeđeno dokazivali da nezavisna Crna Gora ne treba da postoji, sada žele da njome upravljaju. Zahvaljujući volji građana iskazanoj na poslednjim parlamentarnim izborima, markantno obilježenim nezapamćenim uplivom stranih i kleropolitičkih domaćih interesa, tu su priliku i dobili.

Odnos međunarodne politike prema našem regionu

- Cijeli zapadni Balkan još se dvoumi da li će naša budućnost biti evropska ili nacionalistička i šovinistička. Kada je riječ o evropskim ambicijama, Crna Gora je donedavno bila ubjedljivi lider u regionu. Naročito nakon što smo, petnaestak godina poslije Dejtonskog sporazuma, imali utisak ne samo izvjesne nego i bliske perspektive članstva država regiona u EU. Nažalost, ubrzo je stigla kobna ocjena o „zamoru od proširenja“, zatim ekonomska i svekolika kriza u Evropi, što je, zajedno s izbjegličkom i krizom evroatlantskih odnosa, ozbiljno oslabilo snagu proevropske i reformske politike na zapadnom Balkanu - rekao je Đukanović.

Ko je ojačao?

- Antievropska, retrogradna, nacionalistička politika. Naročito nakon što je, izazvana ozbiljnim poremećajem u geopolitičkim odnosima, dobila snažan podstrek „trećih strana“, zemalja koje u kontinuitetu pokušavaju da svojim malignim političkim djelovanjem osujete evropsko jedinstvo i globalnu konkurentnost EU, kao i da dodatno dovedu u sumnju evropski sistem vrijednosti. Takav odnos međunarodne politike prema našem regionu logično je oživio staru nacionalističku priču da je multietnički život na Balkanu nemoguć, te da nam je, umjesto toga, potrebna državna rekonfiguracija koja bi podrazumijevala formiranje uvećanih, nacionalno i vjerski homogenih država, zasnovanih na velikodržavnom nacionalizmu i šovinizmu - rekao je Đukanović.

Crna Gora se branila koliko je mogla

Zar taj „model“ nismo probali devedesetih?

Jesmo. I koštao nas je blizu 150.000 žrtava.

Oživljavanjem ideje velike Srbije, sada nazvane "srpskim svetom", želi se promijeniti karakter Crne Gore, koja bi, umjesto dosadašnje multietničke, sekularne, proevropske zemlje, članice NATO-a, postala nužan dio velikosrpskog trougla Beograd-Banjaluka-Podgorica. U tu bi svrhu bilo poželjno Crnu Goru podvrgnuti identitetskom inženjeringu i predstaviti je „starom srpskom državom“, koju je tobože formirala Srpska pravoslavna crkva. Što je epohalna laž.

Prije trideset godina, međunarodna zajednica je mnogo jedinstvenije, odlučnije i blagovremenije reagovala na ovakve retrogradne političke ideje. Svjestan da su sukobi realan epilog zaostajanja regiona za evropskom civilizacijom, više puta sam naše međunarodne partnere na to javno upozoravao.

Jesu li Vas čuli?

Ne bih rekao. Naprotiv: čini mi se da je na mnogim partnerskim evropskim i evroatlantskim adresama sve što se u našoj zemlji događalo poslednjih četiri-pet godina neudubljeno tretirano kao problem Crne Gore. Što je ozbiljan previd. Nova, sofisticirana faza hibridnog rata, kojem je Crna Gora bila izložena tokom čitave 2020. godine, nije kreirana zbog nas.

Nego?

Ovo je rat protiv Evrope i NATO. Crna Gora se branila koliko je mogla. I više nego što je mogla, posebno imajući u vidu koga je imala za protivnika. I u susjedstvu i u daljem inostranstvu.

Time je izborni rezultat koji smo ostvarili još vrijedniji. Avgusta 2020. našli smo se na liniji vatre, na kakvoj će se naći i svaka evropska država u vrijeme izbora. Ulogu koja je u Crnoj Gori dodijeljena Demokratskom frontu, širom Evrope igraće Alternativa za Njemačku, Slobodarska partija Austrije, Marin Le Pen, Salvini, proruske partije u baltičkim zemljama. Ipak, nakon što se zabrinuto izjadamo jedni drugima i vratimo u svoje države, mi Evropljani, nažalost, nastavljamo sa politikom koju ne opredjeljuju zajednički, već nacionalni, najčešće komercijalni interesi.

Ključne politike

Postajete evroskeptik?

Ni slučajno! Još snažnije vjerujem u ispravnost ideje evropskog ujedinjenja i evroatlantskog partnerstva. Bez obzira na promijenjenu poziciju na političkoj sceni, partija koju vodim nastavit će još odlučnije da brani vrijednosti savremene Crne Gore: građansku državu, multietničku demokratiju i evropski put razvoja. Baš zato veoma podržavam najavu predsjednice EK Fon der Lajen da će osnažiti geopolitičku poziciju EU, što razumijem i kao intenziviranje procesa evropeizacije i integracije zapadnog Balkana.

Kako ovakva EU može osnažiti svoju geopolitičku poziciju?

Jasnim profilisanjem svojih ključnih politika: vanjske, bezbjednosne, odbrambene. Da bi ostala konkurentan činilac globalnog poretka i poželjan partner onima sa kojima dijeli isti sistem vrijednosti, EU mora aktivnije i odgovornije projektovati svoje interese; neuporedivo bolje nego je, recimo, to uradila u nedavnoj istoriji, u susjedstvu, u operaciji ,,arapskog proljeća“.

Nadam se da smo razumjeli da se demokratija ne može izvoziti kao gotov, univerzalno primjenjiv model, bez uvažavanja sociokulturnog nasljeđa društva kojem želimo da pomognemo. Jer, šta dobijamo takvim pristupom? Umjesto demokratije, milione izbjeglica u Evropi. Najzad, može li se dogoditi da superiorna ideja ujedinjene Evrope izgubi atraktivnost? Može li nam se ponoviti Bregzit? - rekao je Đukanović za Pobjedu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.