CENTRALNA PROSLAVA

Đukanović: Uvijek ćemo odlučno biti protiv novih oblika imperijalnih projekata i novog fašizma

Crna Gora zna da cijeni svoju prošlost i zna da je njena budućnost evropska, poručio je Đukanović

Đukanović: Moramo se boriti i izboriti za svoje mjesto u Evropi. Antena M

A. J. / Antena M

13.7.2021

Večeras je održana centralna proslava povodom Dana državnosti Crne Gore i 80 godina od dana ustanka.

Počela je u 20 sati na Virpazaru intoniranjem himne i partizanskim pjesmama, a završila impresivnim vatrometom i kulturno-umjetničkim programom.


Predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić kazao je okupljenima da stoji ponosan pod crnogorskom zastovom, sretan što imaju priliku da podsjete na 13. jul i vjekovnu borbu i slobodarsku tradiciju.

On je istakao da se Virpazar iz geografije preselio u istoriju.

- Dok su se drugi borili za slobodu, Crna Gora je svoju branila. U Crnoj Gori se za slobodu živjelo.
Sve što ide mi smo mu naredni imamo i s kim - naglasio je Hodžić.


Predsjednik države Milo Đukanović još jednom se osvrnuo na značaj ovog datuma za Crnu Goru i istakao da kao što s punim pravom mjesto proslave pripada Virpazaru, mnoga bi se mjesta kroz Crnu Gora mogla dičiti historijskim borbama.

S proslave u Virpazaru. Antena M

- Ovaj veliki podvig u borbi protiv fašističkog okupatora poslužio je kao ishodište građanske Crne Gore u suprotstavljanju svakom obliku savremenog fašizma. U našem vremenu, slavljenjem Trinaestojulskog ustanka afirmišemo univerzalne vrijednosti utemeljene u tom pokretu, koje su svevremenske - poručio je Đukanović.

Kazao je da je trinaestojulska i antifašistička ideja činila jedan od najvažnijih oslonaca političke platforme za obnovu crnogorske nezavisnosti 2006. godine.

- Suverena Crna Gora nastala je na crnogorskoj državnoj tradiciji i antifašizmu. Trinaestojulski ustanak, isto kao i pokret za obnovu nezavisnosti, bio je nadnacionalni pokret. U ustanku su učestvovali ljudi koji su imali zajedničke vrijednosti i rodoljublje, a bili su pripadnici svih nacija i konfesija. Moguće da je to bio prvi crnogorski pokret u kome je zajednička ideja povezala različite crnogorske identitete. Isto je bilo i na referendumu 2006. godine. To je crnogorsko jedinstvo različitosti, koje počiva na zajedničkoj ideji, a ne na vjerskoj ili nacionalnoj homogenizaciji.

 "Drugo se sjeme tu ne bi rodilo" – da se ponovo poslužim ovom Lalićevom inspirativnom i ohrabrujućom opaskom.


Luča 13. jula mora da obasja i novo vrijeme, vrijeme izazova, kada u Evropi i svijetu i kod nas, nažalost, diže glavu kleronacionalizam, ksenofobija, fašizam u novom obliku. Pod krinkom priče o pomirenju siju se laži, izjednačavaju se heroji i zločinci, negiraju se zločini počinjeni tobože u ime svoje nacije ili vjere, pokušava se zatrijeti istinska ideja slobode i antifašizma - naveo je Đukanović.


Kazao je da oni koji izjednačavaju anticrnogorske kolaboracionističke pokrete i antifašističku oružanu borbu partizana, oni koji pokušavaju da povuku liniju moralne jednakosti između fašizma i antifašizma - ključni su propagatori ideje neofašizma.


- Takvih danas, nažalost, ima i u strukturama vlasti u Crnoj Gori. To ne smijemo dozvoliti. Nema pomirenja s tim idejama. Crna Gora zna da cijeni svoju prošlost i zna da je njena budućnost evropska. Zato ćemo uvijek biti odlučno protiv novih oblika imperijalnih projekata i novog fašizma.


To neće doći samo. To moramo mi, naše generacije, tome ćemo morati da naučimo našu djecu, a oni svoju. Da bismo uspjeli treba da slijedimo - hrabrost Save Kovačevića, odvažnost Rifata Burdžovića Trša, nepokolebljivost Đine Vrbice, ljubav za zemlju Gojka Kruške dok pjeva o majskoj zori, postojanost svih pet Danica, razložnost Stane Tomašević i uzvišeni prkos Ljuba Čupića dok se osmjehuje pred kuršumima domaćih izdajnika - istakao je Đukanović.

Rekao je i da je 80 godina historijska distanca u kojoj su vrijeme i događaji prosijali mnoge vrijednosti, donijeli najveći progres u historiji čovječanstva, ali vratili na scenu i mnoge retrogradne ideje.

- Trinaestojulski ustanak ostaje trajan simbol nepokornosti, naš bedem protiv prekrajanja novije istorije, pouzdan svetionik sloge, slobodarstva i antifašizma crnogorskog naroda, i putokaz za evropsku budućnost.

U svijetu skrojenom za velike, na regionu koji još snuje velikodržavne projekte, ne kolebajmo se zato što na nas atakuju. Niti zato što je „sudbina malih da njima ništa nije zauvijek dato“.

Moramo se boriti i izboriti za svoje mjesto u Evropi, i kvalitetan život naših ljudi u maloj, ali nezavisnoj, stabilnoj, građanskoj Crnoj Gori. I hoćemo.

Srećan nam praznik. Nek' je vječna Crna Gora! - zaključio je Đukanović.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.