Premijer Zdravko Krivokapić kazao je u intervjuu za BBC na srpskom da računa da će biti predsjednik Vlade Crne Gore do 2024. godine.
- Kao premijer, sigurno mogu da riješim probleme na terenu – ali sve što se tiče političkih problema je mnogo neizvjesnije. Problem Crne Gore je što se često tokom sezone dešavaju radovi i to usporava turiste – ove godine je tako, jer je projektima bilo definisano, ali za sljedeću sezonu ćemo to sigurno drugačije riješiti - naveo je Krivokapić.
Na pitanje da li računa da će biti premijer i za sljedeću turističku sezonu, Krivokapić je jasan.
- Ja računam do 2024. godine - kaže Zdravko Krivokapić..
Zdravko Krivokapić došao je na mjesto premijera poslije izborne pobjede crnogorske opozicije 30. avgusta 2020. godine i dugotrajnih pregovora o koaliciji tri liste – Demokratskog fronta (DF), koju je on predvodio, Demokrata i liste Crno na bijelo.
U međuvremenu, zbog neslaganja sa politikom Vlade u koju nisu ušli političari iz redova DF-a, ova lista prestala je da podržava prijedloge Vlade u Skupštini, ali nije formalno srušila kabinet Zdravka Krivokapića.
Ipak, tema politike dominira Crnom Gorom, a posebno je pažnja usmjerena na regionalne odnose.
Iako je sam Krivokapić najavljivao poboljšanje odnosa s Beogradom, koji su bar u javnom polju bili narušeni u vrijeme vlade Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, desilo se upravo suprotno.
- Ja nisam neprijatelj bilo koga, a posebno ne mogu biti neprijatelj Srbije. U političkom smislu, dešavaju se čudne relacije, posebno otkad je protjeran ambasador (Vladimir) Božović, a od ove vlade se očekivalo da uradi nešto po tom pitanju, dok mi samo želimo da primjenjujemo zakon, jer je u istoriji bilo samo dva slučaja vraćanja ambasadora poslije protjerivanja - ističe Krivokapić.
On odnose sa Srbijom opisuje kao pokušaj vođenja “hladnog rata”.
- Hladni rat suštinski ne postoji, već je to odnos politike koji se preslikava na druge subjekte. Beograd izričito podržava Demokratski front i tako dokazuje da njima nisu bitni oni koji se zaista nalaze na vlasti nego oni koji su projektovani kao najbolji predstavnici srpskog naroda u Crnoj Gori - navodi Krivokapić.
Kada srbijanski ministar policije Aleksandar Vulin kaže da je zadatak ove generacije političara da objedini sve Srbe gdje god da žive u “srpski svet”, crnogorski premijer uzvratit će da ta ideja nije na dnevnom redu.
- Mi treba da gledamo kako će naša budućnost da bude svjetlija, a ako se stalno budemo dijelili po tome ko je veći Srbin ili Crnogorac, gdje je srpski svet, kako on izgleda, provešćemo previše vremena u nadgornjavanju, a zanemarit ćemo osnovne probleme. Vlade Srbije i Crne Gore onda treba da budu pune istoričara, a ne eksperata, kakvu ja vodim - navodi.
Ipak, na opasku da je u kratkom mandatu njegove vlade bilo vremena i za pitanja iz historije, poput donošenja skupštinske Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Krivokapić kaže da nema želju da “bilo kome zabada trnove”.
- Rezoluciju o Srebrenici nije pokrenula Vlada, stalno smo ponavljali da postoji Deklaracija iz 2009. godine, slična je i u Srbiji. Mislim da takva pitanja treba rješavati dobrom komunikacijom – moja baba je stalno govorila: 'Riječ je lijek', a komunikacija sa Srbijom izostaje po tim pitanjima - kazao je Krivokapić.
On smatra da je komunikacija izostala i kod odluke Vlade Crne Gore da donira 400 vakcina protiv Covida-19 Kosovskim bezbjednosnim snagama, što je, također, dovelo do lavine komentara iz Srbije.
Kaže da je još u julu 2020. godine želio da odustane od političkog angažmana, jer tvrdi da političari iz DF-a nisu poštovali dogovoreno.
Dodaje da ga je na izbornoj listi zadržao tadašnji mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji je u međuvremenu preminuo.
- Suzu nisam pustio kad se moj otac upokojio, a za mitropolitom su suze same navirale. To je bio čovjek nevjerovatne snage, znanja, umijeća, vjere, duhovnosti, filozof, pjesnik, teolog, čovjek neponovljivih darova i njega nisam iznevjerio – zavjete koja sam mu dao, ispunio sam - navodi Krivokapić.
