PRVI ČOVJEK CRNE GORE

Đukanović zatražio od Venecijanske komisije hitno mišljenje o spornom zakonu o predsjedniku države

On je problematizovao i to što i pored nefunkcionisanja Ustavnog suda Crne Gore, određeni nosioci izvršne i zakonodavne vlasti čine korake koji, reklo bi se, zalaze mimo ograničene ravni njihovih Ustavom definisanih nadležnosti

Đukanović: Prijetnja urušavanju Ustava. Predsjednik.me

E. Ć.

10.11.2022

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zatražio je da Venecijanska komisija da hitno mišljenje na sporni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore, saopćio je Boris Bastijančić, njegov savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja.

- Cijeneći intenzivnu i sadržajnu saradnju Crne Gore i Venecijanske komisije, u svjetlu izuzetnog doprinosa koji je Komisija dala prilikom izrade Ustava Crne Gore od 2007, pripremi i donošenju amandmana na isti 2013, kao i u procesu donošenja zakona u oblastima izbornog zakonodavstva, pravosuđa, ljudskih prava i sloboda i vladavine prava u cjelini, predsjednik Crne Gore danas se obratio predsjednici Venecijanske komisije, Njenoj Ekselenciji Kler Bejzi Maluir (Claire Bazy Malaurie).


S tim u vezi, predsjednik Đukanović je podsjetio da je duže od deceniju struktura obraćanja Komisiji sa različitih državnih adresa, uz dominantno zajednički politički interes većine političkih subjekata u Crnoj Gori, vođena namjerom da se uvažavajući mišljenja Venecijanske komisije dođe do pravnog, političkog i demokratskog snaženja ukupnog institucionalnog okvira u Crnoj Gori, te da je sama demokratska tranzicija vlasti, nakon održanih parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, u tom trenutku, bila jedan od dokaza dosegnutog visokog nivoa demokratske zrelosti crnogorskog društva. 

Međutim, dinamičan razvoj društvenopolitičkih događaja i karakterističnih postupanja institucija sistema, od tada do danas, nedvosmisleno ukazuju da su ključni državni organi prevashodno zaduženi za afirmisanje i očuvanje vladavine prava suočeni sa sve izraženijim izazovima, takvim da je njihov rad u punom kapacitetu onemogućen ili je čak u cjelosti blokiran - naveo je Bastijančić.


On je pojasnio kako je Đukanović problematizovao to što i pored nefunkcionisanja Ustavnog suda Crne Gore, određeni nosioci izvršne i zakonodavne vlasti čine korake koji, reklo bi se, zalaze mimo ograničene ravni njihovih Ustavom definisanih nadležnosti, za šta je najbolji primjer nedavno donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore, podržano glasovima 41 poslanika – navodi se u saopćenju.

- Na kraju, naglašavajući da bi posljedica mogućeg ponovnog izglasavanja spornog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore na skupštinskom plenumu, i njegovog stupanja na snagu u vrlo kratkom roku, mogla biti urušavanje ustavnog poretka Crne Gore i univerzalnih pravnih vrijednosti, Đukanović je zatražio da Venecijanska komisija dâ hitno mišljenje na ovaj Zakon, koji je, kako je poznato, vratio Skupštini Crne Gore na ponovno odlučivanje - ističe Bastijančić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.