Vrlo malo vlasnika ovčarskih stada iskorištava vunu, a još ih manje zna da vuna nije samo tekstilni materijal. Iz nje se može izvući skupa kozmetička sirovina - lanolin.
- Prvo važemo lanolin. Nakon lanolina dodajemo bademovo ulje ili to može biti bilo koje drugo biljno ulje. Na kraju dodajemo cvjetnu vodicu ili hidrolat i eterično ulje - demonstrira Saša Radulović, aromaterapeut.
Nakon samo nekoliko minuta dobivena je hranjiva prirodna krema koja kožu štiti od isušivanja te je istovremeno hidratizira. Njna baza je lanolin.
- Lanolin je jedan od najstarijih i najčešćih emulgatora u formulacijama. Najčešće se koristi prilikom izrade dječjih krema - pojašnjava Radulović.
Među njima je i stočar Dalibor Jozić koji na imanju u Veljunskoj Glini nedaleko od Slunja uzgaja čak 300 ovaca. Da se u krznu njegovih ovaca nalazi vrijedna sirovina, kao i većina ovčara, Jozić ne zna.
Računica je jasna - ovčari bi mogli pošteno zaraditi
I dok jedni skladište i gomilaju vunu, drugi je bacaju. A mogli bi pošteno zaraditi. Ako računamo da od jedne ovce dobijemo dva kilograma vune, a da je za kilogram lanolina, koji se na tržištu prodaje po 250 kuna, potrebno 20 kilograma iste, od oko 630 hiljada ovaca, koliko ih je trenutno u zemlji, ovčari bi mogli zaraditi nešto više 15 miliona kuna.
U računicu nisu uračunati troškovi proizvodnje, a da su oni i pola od zarade, i dalje se radi o lijepom iznosu, posebno kad se zna da on sad završava u otpadu. A u otpadu završava jer u Hrvatskoj gotovo nema organiziranog otkupa, kao ni prerade vune.
- Ovca je prepoznatljiva i drugačija od drugih životinja primarno po vuni i nekad je prvi razlog uzgoja ovaca bila vuna. Mi imamo ogroman potencijal za proizvodnju vune - ističe Boro Mioč sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
No, da taj potencijal nije iskorišten, pokazuju i rezultati projekta Mogućnosti privrednog vrednovanja vune u Hrvatskoj.
- Samo 25 uzgajivača ili 25 posto vune završi negdje u preradi. 75 posto vune završi negdje u okolišu. To je strašna brojka - tvrdi Mioč.
Istovremeno se lanolin uvozi, a samo u 2016. uvezene su 52 tone u vrijednosti od 472.302 eura, pokazuju podaci HGK-a. A proizvodnja ovčje masti, unosne sirovine u kozmetičkoj industriji, samo je jedan od načina korištenja njenog potencijala.
Široke mogućnosti i u proizvodnji izolacijskih materijala
Široke su mogućnosti vune i u proizvodnji izolacijskih materijala. No, vrijedna sirovina godinama propada i završava na otpadu. Pokušaji otkupa kratkotrajni su i sporadični. Mnogi bi željeli da je situacija obrnuta.
- "Riješili bi jedan problem, ne bi morali zbrinjavati, a drugo što dobijemo je plus - kaže ovčar Jozić.
- Kao da ne postoji svijest i volja - ističe aromaterapeut Saša Radulović.
- I u Bosni i u Sloveniji u posljednje vrijeme imamo pozitivne primjere i velike iskorake u otkupu i preradu vune. Rade se izolacijski materijali i filcevi od vune, dakle od vune se nastoje dobiti proizvodi koje tržište u ovom trenutku traži - kaže Mioč.
Hrvatsko tržište, po tom pitanju, tek treba probuditi. A možda to mogu procjene da će potražnja za lanolinom, sirovine čije je tržište u 2015. vrijedilo 135 miliona dolara, kontinuirano rasti.
