Komentirajući u “Živoj istini” novo zatezanje odnosa Beograda i Zagreba, nakon što je Vojislav Šešelj skrnavio hrvatsku zastavu, bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović ključni problem vidi u neodgovornosti dva državna vrha, te ukazuje na manir lakog posezanja za populizmom, kaže da je uvijek lakše rušiti, nego graditi i podsjeća da tako nije bilo u vrijeme kad su on i Boris Tadić bili na čelu dviju država.
- Odnosi Hrvatske i Srbije danas su 15 godina vraćeni unazad. Iscrpljuju se politike, počev od bezveznih tema poput one čokoladice naše predsjednice pa do provokacije Šešelja, koju smo vidjeli. Šešelj bi ovog trenutka, koliko god bio simbol agresivne velikosrpske politike, povezane sa četništvom, trebao biti marginalac… Važni i odgovorni političari bi morali naći neki drugi način, a ne uvijek za jednu oktavu podići tu viku među državama - kaže Josipović.
Osvrćući se na kontroverznu posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj, s početka godine, on kaže da je zapljeskao kad je dogovorena, ali je oštro kritizirao ono u šta se pretvorila. Smatra da je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović loše pripremila taj susret, pa ga je Vučić iskoristio da pošalje poruke koje nisu dobro primljene u Hrvatskoj.
- Vučić je očigledno bio bolje pripremljen, da ne kažem, ”izvozao” je Kolindu. Jedna od tih stvari je i upuštanje u interpretaciju događaja iz rata na način koji je nama u Hrvatskoj teško prihvatljiv. Drugo, Kolinda je dopustila da Vučić u mjesta sa srpskom većinom ode sam, što je potpuno neprimjereno, i da se ponaša kao da je on njihov predsjednik, smatra Josipović, dajući posebnu važnost Vučićevoj demonstraciji utjecaja na srpske poslanike, predvođene Miloradom Pupovcem, od kojih zavisi sudbina Vlade Hrvatske.
Analizirajući ulogu dviju crkava, bivši predsjednik Hrvatske kaže da i Katolička i Srpska pravoslavna crkva, tamo gdje su u većini, pokazuju jaku ambiciju da utječu na državnu politiku i povezane su s nacionalizmom.
Ide se, čak, dotle da Katolička crkva prvi put postavlja pitanje treba li Hrvatska biti sekularna država. Iako se identitetska i ideološka pitanja često koriste za raspirivanje mržnje, debate o njima smatra neophodnim.
- Mi često vodimo tu raspravu o ustašama i partizanima, i onda se nađu ljudi koji kažu – e, šta se oni bave ustašama i partizanima, ekonomija ne valja – kao da rasprava o historiji šteti nekome ili brani da radi za dobro ekonomije. Ljudi ne razumiju da ta rasprava kod nas nije rasprava o prošlosti, ona je rasprava o budućnosti - zaključuje Josipović.
