Iako se kompanija ''Gavrilović'', tačnije njen vlasnik Georg Gavrilović, u petak pohvalio da je dobio arbitražu protiv Hrvatske u kojoj je potraživao čak 198,5 miliona eura odštete od države, istina je bitno drugačija.
U saopćenju za javnost zaključili su da je Arbitražno vijeće “jednoglasno utvrdilo da je Republika Hrvatska bespravno izvlastila imovinu kompanije Gavrilović”. Međutim, Arbitražno vijeće pri ICSID-u u Vašingtonu presudilo je da Hrvatska kompaniji ''Gavrilović'' mora platiti oko 14 miliona eura.
Istina je da je Gavrilović djelimično dobio arbitražu, ali je odšteta mnogo manja od iznosa koji je tražio Gavrilović. Naime, država mora za odštetu kompaniji ''Gavrilović'' platiti 9,7 miliona eura te još 1,65 miliona eura, ali i 30 posto troškova postupka, odnosno 2,6 miliona eura i 285 hiljada dolara.
Kako je objasnio DORH, Arbitražno vijeće pravorijekom je utvrdilo da je Republika Hrvatska povrijedila čl. 4. st. 1. bilateralnog ugovora o poticanju i zaštiti stranih ulaganja koji su sklopile te je temeljem toga odlučilo da je Republika Hrvatska dužna ''Gavrilović'' d.o.o. obeštetiti spomenutim iznosima.
– Odlukom je Arbitražno vijeće faktično u cijelosti odbilo tužbeni zahtjev Georga Gavrilovića te je Republika Hrvatska u ovoj arbitraži uspjela ukupno s više od 98 posto s obzirom na to da su tužitelji ukupno tražili 198.500.000 eura za naknadu štete te devet miliona eura za troškove postupka – objašnjava DORH u saopćenju pa navodi da je i ovakva presuda u “suprotnosti s pravom Evropske unije”.
To je tek jedna od niza arbitraža koje tište Hrvatsku i koje predstavljaju potencijalnu opasnost za stabilnost javnih finansija. Opasnija od Gavrilovićeve arbitraže ona je koju MOL vodi protiv države zbog plinskog poslovanja, a, ako je dobiju, odšteta bi se mogla popeti i na četiri milijarde kuna (oko milijardu KM).
MOL u njoj tvrdi da mu je nanesena šteta zadržavanjem dijela neprofitabilnog plinskog biznisa u Ini te da su do 2014. zbog toga oštećeni za oko 500 miliona maraka.
Ako dobiju arbitražu, odšteta će se primijeniti i na razdoblje nakon pokretanja arbitraže pa bi se uz dodatni period i kamate odšteta mogla popeti i na četiri milijarde kuna.
