REGIJA

Iz Hrvatske se iselilo više od 300 hiljada radnika, svaki četvrti stariji od 50 godina

U deset godina iz populacije zaposlenih do 29 godina nestalo je 83 hiljade osoba

Pixell

Avaz.ba

6.5.2019

Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje iz marta 2019. godine, većinu zaposlenih, više od 54 posto, čine stariji od 44 godine. Statistika kaže i da se više od 300.000 radnika iselilo, a svaki četvrti stariji je od 50 godina.

Pozitivne pomake na tržištu rada zasjenjuju dramatične demografske promjene. Prosječna dob zaposlenih u zemlji gotovo se popela na 44 godine, piše Večernji list. 

U deset godina iz populacije zaposlenih do 29 godina nestalo je 83 hiljade osoba. Od maja 2014. godine stvoreno je 126.000 novih radnih mjesta, a broj nezaposlenih spustio se na nivo koji je Hrvatska imala u periodu socijalizma. 

Prema podacima HZMO koji su objavljeni krajem marta, više od 54 posto čine stariji od 40 godina, dok je udio mlađih od te dobi pao na oko 45 posto. Prije tačno deset godina, krajem marta 2009. godine mlađi od 40 godina predstavljali su 52 posto radne snage, a među njima udio mladih do navršenih 29 godina bio je sada nedostižnih 22 posto. 

Trenutno se udio mladih spustio na svega 17 posto, pa je među zaposlenima tek svaka šesta osoba mlađa od 29 godina. U apsolutnom broju danas je u radnom odnosu 266.000 mladih do 29 godina u odnosu na 349.000 prije deset godina. 

Penzije sadašnje generacije penzionera padaju tako na leđa sve manjeg broja mladih ljudi i njihov se gubitak neće moći nadoknaditi vezanjem starijih za radna mjesta. 

Pad radne aktivnosti kod muškaraca

U deset godina iz populacije zaposlenih do 29 godina nestalo je 83.000 osoba, u dobi do 34 godine čak je 111.000 mladih manje nego što ih je bilo 2009. godine, a u dobi do 40 godina manjak se penje na 136.747 osoba! Mladi su odlazili trbuhom za kruhom u inozemstvo, a glavni čuvar socijalnog mira postao je javni sektor, gdje se bilježi natprosječan udio starijih radnika jer tamo nisu ostajali bez posla kao u privatnom sektoru. 

Pad radne aktivnosti izraženiji je kod muškaraca. U prethodnom desetljeću država je u mjere aktivne politike uložila silne milijarde kuna da bi zaposlila mlade ljude, ali konačni ishod predstavlja veliki poraz dosadašnje ekonomske politike. 

Vlada to pokušava nadomjestiti jačim uvozom strane radne snage, no tek treba vidjeti koliko će uvezenih radnika ostati. Kako se procjenjuje da se više od 300.000 građana iselilo, hrvatski poslodavci morat će se u još većem broju okretati starijoj populaciji.

U proteklih deset godina udio starijih od 60 godina u ukupnoj zaposlenosti gotovo se udvostručio, i u apsolutnom broju približio se brojci od 90.000. Gubitak mladih ljudi poslodavci su nadoknadili zapošljavanjem ili zadržavanjem starijih, pa je danas u radnom odnosu oko 101.000 radnica i radnika starijih od 50 godina više nego što ih je bilo 2009. godine. 


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.