HRVATSKA

Počinje obilježavanje 25. godišnjice: "Oluja" je pomogla i oslobađanju BiH

Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji RBiH da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici

Avaz.ba
04.08.2020 08:29

Omogućene su i oslobodilačke akcije u Bosni i Hercegovini

Foto: Arhiv

U Kninu će danas biti svečano obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 25. godišnjica vojno-redarstvene akcije "Oluja". 

Na današnji dan prije 25 godina počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u Bosni i Hercegovini, prenosi Hina.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. avgusta 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. 

Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.  

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. avgusta, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. 

U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.  

Istovremeno, operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7.000 Bošnjaka.

U akciji učestvovalo 200.000 ljudi

U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200.000 ljudi.

U dokumentu "Kronologija Domovinskog rata" koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

Centar navodi da je u operaciji "poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1.100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo" dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".  

Ističu i da su u periodu nakon završetka operacije zabilježena "kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti".

Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tokom i nakon operacije "Oluja" ubijeno je 667 civila.  

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta izvijestio je u avgustu 2016. da je prema njihovom istraživanju broj žrtava manji, ali da još nemaju konačne rezultate.

Osim hrvatskih sudova zločine iz Oluje rasvjetljavao je i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Haagu.

Žrtve na obje strane

U novembru 2012. žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač učestvovali u "udruženom zločinačkom pothvatu", kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.  

Državno odvjetništvo u više je navrata odbacivalo tvrdnje da niko nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon akcije, a neki postupci još su u toku.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović priređuje prijem za ratne zapovjednike u 20. sati na tvrđavi u Kninu.  

On će uručiti odluke o odlikovanju Veleredom kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom umirovljenim generalima HV-a za izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, zasluge u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga te odluke o odlikovanju Redom Nikole Šubića Zrinskog gardijskim brigadama HVO-a i Specijalnoj policiji MUP-a za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu. 

Komentari

NA VRH