GRADONAČELNIK SPLITA

Ivica Puljak za "Avaz": Nisam sretan što neki u Hrvatskoj potpiruju tenzije s BiH, a, nažalost, to vrijedi i za drugu stranu

Planiram biti gradonačelnik u dva mandata. Ne pravimo kompromise po pitanju liberalne demokratije. Hrvatska i BiH se trebaju ponašati diplomatičnije

Razgovarao: Danijal Hadžović

Puljak: Ugledni naučnik

Foto: Arhiva


Mnogi su bili prijatno iznenađeni kada je Ivica Puljak, naučnik koji je u svijetu najpoznatiji po učešću u otkrivanju Higsovog bozona, pobijedio u utrci za gradonačelnika kao kandidat liberalne stranke Centar. U intervjuu za „Avaz“ Puljak govori o svojim planovima u Splitu, novim političkim snagama u Hrvatskoj te odnosu prema Bosni i Hercegovini.

Jasna poruka

Nakon što je Split godinama važio za grad u kojem dominiraju neke drugačije vrijednosti i osobe poput Željka Keruma, kako je došlo do toga da gradonačelnik postane svjetski priznati fizičar i kandidat jedne relativno nove liberalne političke opcije?

- Mislim da su ljudi prepoznali našu ideju i viziju razvoja grada i da su se umorili od dosadašnjih politika i političara, koji su zaista doveli do toga da Split stagnira ili ide unazad. Ja sam oduvijek govorio, a i danas to govorim, da je većina građana Splita civilizirana, to su pristojni i kulturni ljudi. To se na izborima i potvrdilo. Ovim je poslana i jasna poruka starijim političarima da, ako žele nastaviti djelovati u političkom životu i Splita i Hrvatske, moraju se mijenjati. Mislim da je ovo jedan pozitivan signal da svi moramo krenuti u smjeru jednog modernog otvorenog, civiliziranog i kulturnog društva.

Iako ne pripada Vašoj političkoj opciji, taj signal je sigurno i pobjeda Tomislava Tomaševića i platforme „Možemo!“ u Zagrebu. Je li ovo nagovještaj jedne nove Hrvatske?

- Mislim da je to nagovještaj jednog potpuno drugačijeg razvoja Hrvatske, što će se onda odraziti na cijelu regiju. Mi pripadamo Evropi, mi pripadamo miljeu naprednog svijeta i mislim da i građani u biti žele njegove vrijednosti. Nadam se da je ovo pokazatelj da ćemo na sljedećim parlamentarnim izborima ostvariti još bolji rezultat i upravljati cijelom zemljom te i Hrvatsku i naše gradove razvijati u smjeru modernih zemalja.

Kakva je Vaša vizija Splita. Koji su to ključni projekti kojima se namjeravate posvetiti kao gradonačelnik?

- Split, iako je centar Dalmacije, mora postati mnogo važniji. Ja želim da Split bude centar cijele ove regije, ali da bude i centar svijeta u nekim elementima. Moja namjera je da budem gradonačelnik u dva mandata, jer se u dva mandata mogu postići velike stvari. U prvom mandatu ćemo završiti projekte koji dugi niz godina nisu završavani. Onda ćemo napraviti novi urbanistički plan i nove strateške dokumente za razvoj Splita. Uvest ćemo red u svemu.

Reformirat ćemo administraciju, gradske tvrtke, da bismo onda u sljedećem mandatu mogli napraviti neke od velikih infrastrukturnih projekata za koje ćemo naći i ozbiljne investitore, jer ozbiljni investitori dolaze samo u grad koji je uređen i u kojem zaista postoje i vizije i perspektive budućnosti grada. Svi moji suradnici su ljudi realiziranih karijera. Nama politika ne treba radi lične koristi, mi rad za ovaj grad shvaćamo kao rad za opće dobro i tako ćemo razvijati i Split.

Opterećeni prošlošću

Pripadate liberalnoj političkoj opciji Centar. Kako vidite perspektivu Vaše stranke pa i općenito liberalnih politika u Hrvatskoj?

- Mislim da su dosadašnje liberalne stranke pravile kompromise koje nisu trebale praviti, a to je saradnja sa starijim političkim opcijama koje su čak i upropaštavale Hrvatsku. Ti njihovi kompromisi s takvim strankama u vlasti pokazali su da vrijednosti koje su zastupale deklarativno nisu one koje su implementirale u društvu. Mi smo jedna mlada liberalna stranka koja neće raditi takve kompromise i to su ljudi prepoznali.

No, imamo vrlo izražene i neke socijalne komponente, jer smatramo da država mora biti i socijalna, da mora misliti i na najranjivije građane. Ali ona može biti socijalna, samo ako bude i bogatija, te zato se istovremeno zalažemo i za slobodno tržište kao najbolji mehanizam stvaranja bogatstva.

 Koliko su Hrvatska i region danas udaljeni od tih vrijednosti i u kojim područjima je to najizraženije?

- Ima dosta napretka u onim osnovnim vrijednostima liberalne demokratije. Ali meni je potpuno nejasno i deprimirajuće je za većinu građana i Hrvatske i regiona to što su teme koje dominiraju društvom zapravo teme iz prošlosti. Najvažnije teme današnjice, odnos prema klimatskim promjenama i naš suživot s tehnologijom, dvije su teme o kojima bismo trebali razgovarati.

One bi nas mogle spojiti, a naši stari političari i stranke koje upravljaju zemljama se uglavnom bave temama koje razdvajaju i ljude i nacije, ali i sve slojeve društva. To samo služi starim politikama da preko svađanja građana realiziraju svoje lične interese.

Realni problemi

 Posljednjih godina svjedočimo naglom pogoršanju odnosa između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a kao glavni problem u odnosima dužnosnici Hrvatske najčešće ističu slučaj „Komšić“. Kako vi, kao liberal, gledate na ovaj problem odnosa?

- To što su odnosi pogoršani, pokazuje da postoje realni problemi, ali ti se problemi ne rješavaju zapaljivim izjavama i zaoštravanjem odnosa. Mislim da Hrvatska treba biti primjer svim zemljama u ovom području, jer smo mi članica Evropske unije, te pokazati smjer u kojem treba ići. Nisam sretan što s hrvatske strane dolazi do zaoštravanja odnosa, ali, nažalost, to vrijedi i za drugu stranu.

Mislim da tu moramo biti puno diplomatičniji i smirivati tenzije, umjesto da ih potpirujemo. Trebamo i partnerima u Evropi pokazati kakav bi trebao biti smjer razvoja bh. društva, a to je smjer priključenja EU i ja ću se uvijek zalagati za poboljšanje odnosa.

Politika je najteža stvar kojom sam se bavio u životu

 U svijetu ste najpoznatiji kao naučnik koji je učestvovao u timu koji je otkrio Higsov bozon. Ipak, na ovim prostorima je rijetkost da se naučnici odluče da uđu u politiku. Zbog čega je to tako?

- Politika je najteža stvar kojom sam se bavio u životu. Bavio sam se vrlo kompliciranim stvarima, kao što je potraga za Higsovim bozonom, koji je jedno od najznačajnijih naučnih otkrića u povijesti, ali politika je još puno kompliciranija od toga. Ona je neugodna. Znanost je ugodna. Ali mi, ljudi sa znanjem i iskustvom, treba ponekad da se bavimo i neugodnim stvarima da bismo unaprijedili društvo.

Zato pozivam sve kolege znanstvenike da jedan dio svog života i vremena posvete širim društvenim temama, a one su nužno vezane za politiku. Ako mi, kao naučnici, pokažemo društvu da smo spremni suočiti se s tim temama, onda zaista kao društvo imamo priliku.

Volim doći u BiH

- Kad god imam priliku, volim doći u Bosnu i Hercegovinu, posebno sam u Sarajevu bio često, tamo smo organizirali razne škole, radionice. Nedavno smo imali jedan projekt koji povezuje znanost i umjetnost sa srednjoškolcima iz nekoliko gradova u BiH i spaja mlade ljude svih nacionalnosti kroz znanost i umjetnost. I mislim da je to perspektiva koju mladima u BiH treba pružiti - perspektiva budućnosti, a ne prošlosti - navodi Puljak.

NA VRH

Podijeli članak na