BIVŠI HRVATSKI PREDSJEDNIK

Stjepan Mesić: Nemoguće je da se rat u Ukrajini prelije na Balkan

Sada postoji veliko nadigravanje između Amerike, Kine i Rusije, rekao je Mesić

Stjepan Mesić. ANADOLIJA

A. O. / Anadolija

13.6.2022

Posljednji predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije (SFRJ) i bivši predsjednik i premijer Hrvatske Stjepan Mesić poručio je kako ima onih koji nisu zadovoljni rezultatima rata koji se vodio u bivšoj Jugoslaviji, koji bi opet htjeli mijenjati granice, ali kako je nemoguće da se rat u Ukrajini prelije na Balkan.

Mesić je u razgovoru s novinarima AA govorio o ratu u Ukrajini i njegovim regionalnim i globalnim posljedicama, odnosu Europske unije (EU) prema zemljama Balkana, kao i otvorenim pitanjima među državama u regiji.

- U Ukrajini nije trebalo biti rata, postojala je mogućnost diplomatskog rješenja, jer je Rusija inzistirala da Ukrajina ostane neutralna. Zapravo, spriječiti (Ukrajinu, op.a.) da uđe u NATO pakt, da može ući u EU, tako da rakete sa nuklearnim oružjem ne mogu doći do ruske granice. Pregovaralo se o tome, međutim aktualni predsjednik Ukrajine smatrao je da je moguće da Rusi pristanu na ulazak u NATO pakt, a onda je sve to izazvalo ovaj sukob za koji ne znamo kada će i kako završiti - ocjenjuje Mesić.


Odnosi svjetskih sila

Smatra da su posljedice rata u Ukrajini katastrofalne te da najviše pogađaju građane Evrope.

- Očekujem da ova ruska akcija u Ukrajini ne bude takva da će Rusija ostvariti sve svoje ciljeve, ali je također vjerojatno da ni Zapad neće postići sve svoje ciljeve. Kaže se da "i najtvrđe stablo puca u sredini", pa će i ovdje puknuti u sredini - poručuje Mesić.

Dalje navodi kako su se odnosi svjetskih sila promijenili u odnosu na prošlost.

- Sada postoji veliko nadigravanje između Amerike, Kine i Rusije. Ali isto tako svi zaboravljaju da se radi i o nadmetanju između Amerike i Njemačke u ekonomskom smislu. Ono što je sada najteže je propagandni rat. Jedan žestoki, brutalni, propagandni rat. Građani teško mogu shvatiti šta se sve događa, jer svaka strana tumači svoju sliku svijeta. Ko onda strada? Strada objektivnost, jer se ljudi ne mogu orijentirati ako nemaju potpune podatke o tome šta se događa - govori Mesić.

Podvlači kako rat u Ukrajini ne može narušiti sigurnost Balkana, uvjeravajući da je još jedan rat na Balkanu nemoguć.

- Postoje spekulacije o tome, ali mislim da je to nemoguće. Nemoguće je da se rat iz Ukrajine prelije na neki drugi prostor, a pogotovo ne na Balkan. Ima onih koji nisu zadovoljni sa rezultatima onog rata koji se vodio u bivšoj Jugoslaviji, koji bi opet htjeli mijenjati granice, to imate kod onih koji su na čelu Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Ti ljudi misle da se granice danas mogu mijenjati, ali granice se nisu promijenile ni nakon 100.000 mrtvih. Kome pada na pamet da će ponovo mijenjati granica Balkana? To je jednostavno nemoguće - ističe Mesić.


Dileme EU oko proširenja i Balkana

Upitan očekuje li da Sjeverna Makedonija i Albanija dobiju datum za početak pregovora s EU, Mesić ističe kako treba ubrzati proces evropskih integracija.

- Mislim da to treba ubrzati. Moramo priznati da u EU postoji trend da se EU treba širiti, a s druge strane postoji trend koji kaže da se stvari ne trebaju ubrzavati. Zapravo, potreban nam je Balkan koji će biti dio EU-a, a drugi misle: 'Da, da, sve je u redu, samo ne treba to raditi brzo'. To nije dobro za ove zemlje koje još nisu ušle u EU. Možda će ovaj sukob u Ukrajini pomoći da se ubrza ulazak cijelog Zapadnog Balkana u EU - naglašava Mesić.

U kontekstu aktualnih odnosa Sjeverne Makedonije i Bugarske i bugarske opstrukcije Sjeverne Makedonije na putu ka EU, Mesić kaže da je to pitanje diplomacije, to je pitanje koje će se rješavati u hodu, ali to ne bi smjelo biti pitanje koje će zaustaviti ulazak Makedonije u euroatlantske integracije.

Bivši hrvatski predsjednik Mesić u razgovoru ističe da će, ako sve zemlje regije budu dio EU, sigurnost u samoj EU biti veća, ali ne ovisi samo o zemljama regije.

- Sigurnost će svakako biti veća, ali sigurnost neće ovisiti samo o odnosima spomenutih zemalja (balkanskih zemalja, op.a.), sigurnost će ovisiti o odlukama velikih sila. Na njima je da pronađu 'modus vivendi' i tako osiguraju mir u svijetu - kaže Mesić.

Upitan koliko je EU poštena prema zemljama Balkana, odgovara da tu nema puno iskrenosti, to je stvar interesa, a interes je i dalje da zemlje komuniciraju, da Evropa bude sigurna, a Evropa je sigurna kada sve njene zemlje međusobno dobro komuniciraju.

Jedno u nizu otvorenih pitanja između zemalja u regiji je dijalog Beograda i Prištine i problem nepriznavanja nezavisnosti Kosova od strane Srbije. Mesić ističe da Srbija treba prihvatiti realnost da je Kosovo činjenica.


Kosovo je realnost

- Već sam puno pričao o tome. Mislim da svijet mora shvatiti, a onda i Srbija, da je Kosovo činjenica, Kosovo je realnost i to se ne može promijeniti. Malo je u zaostatku akcija oko priznavanja Kosova. Jedno vrijeme je to išlo dosta brzo, onda je djelovala srpska diplomacija, pa su neke države čak povukle priznanje, što nije dobro. Ono što sam danas rekao javno, smatram da treba napraviti kampanju. Najlakše bi bilo kada bi Kosovo moglo poslati stručnu delegaciju koja će posjetiti zemlje Južne Amerike, Azije i Afrike i da tumači zašto Kosovo treba priznati, jer Kosovo je bilo sastavni dio jugoslavenske federacije. Moramo razumjeti šta je federacija. To je lanac. A kad su sve karike u lancu onda je to federacija, ali ako lanac pukne, onda više lanca nema i svaka karika ostaje za sebe. Prema tome, tako je i s Kosovom, doduše moralo je u ratu dokazivati svoje pravo na neovisnost - ističe Mesić.

Mesić također govori o još jednom aktualnom pitanju u regiji, a to je ispravnost inicijative za regionalnu suradnju "Otvoreni Balkan" u kojoj su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Mesić to smatra dobrom idejom.

- Možda je to dobra ideja, "Otvoreni Balkan", ali otvoreni jedni prema drugima i otvoreni prema drugima, to može biti korak i širi prostor da se uključimo u naš balkanski prostor i da na neki način komuniciramo jedni s drugima. Nije loše da se prostor otvara, da kapital može cirkulirati, da građani mogu slobodno prelaziti granice, to bi bilo dobro za sve. Prema tome, ne treba se plašiti. Trebamo se plašiti zatvaranja, a ne otvaranja - uvjerava Mesić.


Prednosti ekonomske saradnje na Balkanu

Što se tiče utjecaja Turske na Balkanu, Mesić smatra da je to dobra ekonomska snaga za Tursku da bude prisutna u regiji.

- Ja mislim da nije nekakav posebni utjecaj Turske na Balkanu. Turska je jedna ozbiljna sila. Turska vojska je najjača vojska u NATO paktu i Turska je ekonomski moćna zemlja, dobro je da se s njom komunicira, da se na neki način u ekonomskom smislu pojavljuje u bivšoj Jugoslaviji, odnosno na Balkanu. To je dobro - smatra Mesić.

Vezano za nesuglasice Turske i Grčke, Mesić navodi da je "među njima uvijek bilo nesuglasica, ali su obje članice NATO saveza".

Finska i Švedska rekle su da žele ući u NATO. Turska se tome protivi, ističući svoju zabrinutost za sigurnost zbog podrške dviju zemalja terorističkim organizacijama, posebice PKK.

- Da nije došlo do ruske invazije na Ukrajinu, pitanje neutralnosti Finske i Švedske uopće se ne bi postavljalo kao pitanje. Ovo je sada jedan novi izazov i očito su oni smatrali da bi im bilo sigurnije da budu članovi NATO-a - kaže Mesić.

Odlučan je da se u svijetu uspostavlja novi poredak, ističući da je činjenica da je riječ o "prestrojavanju svijeta".

- Teško je procijeniti što će se dogoditi, ali činjenica je da se radi o prestrojavanju, o svjetskom prestrojavanju. Ništa neće biti kao što je bilo. Teško je predvidjeti kojim smjerom će to ići. Sada je sigurno da nemamo jednog hegemona, kao što su Sjedinjene Američke Države, nego imamo tri velike sile, a to su Kina, Amerika i Rusija, i očito je da se među te tri velike sile mora iskomunicirati nastavak mirnog razvoj svijeta na svim dijelovima zemaljske kugle - zaključuje Mesić, piše Anadolija. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.