Hrvatska, zemlja na obali Jadranskog mora u nedostatku je sa radnicima koji bi se brinuli o velikom broju posjetitelja, piše francuska agencija AFP.
Zbog hroničnog manjka radnika u turizmu, Hrvatska "dovlači" ljude u susjednim balkanskim zemljama pa čak i u Aziji. To je problem koji su iskusile i druge popularne turističke destinacije u Evropi – Francuska, Španjolska i Grčka – od ukidanja covid restrikcija.
Ali Hrvatska, poznata po svojoj idiličnoj obali s više od hiljadu otoka i otočića, s time se bori već godinama, a situacija se pogoršala otkako je nastupila pandemija.
Turističkoj industriji moglo bi ove godine nedostajati 10.000 radnika, po službenim procjenama.
- Situacija je zabrinjavajuća - rekao je Stanislav Briškoski, vlasnik restorana u Rovinju i predsjednik Ceha ugostitelja.
Hrvatska očekuje turistički oporavak: već je ugostila gotovo tri miliona posjetilaca u prvih pet mjeseci ove godine, gotovo tri puta više nego prošle godine, što je dobar znak za vrhunac ljetne sezone u julu i avgustu.
Zemlja od 3,8 miliona stanovnika ugostila je 2019. rekordnih 21 miliona posjetitelja.
- Želja za putovanjima je velika... turisti će doći - rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma. Turizam je važan izvor prihoda za Hrvatsku i čini petinu ekonomije. Ostojić je rekao da bi se mogao oboriti rekord iz 2019., osim ako rat u Ukrajini ne eskalira. Ali sektoru trebaju radnici.
Otkako je Hrvatska ušla u Evropsku uniju 2013., više od 250.000 Hrvata otišlo je iz zemlje u potrazi za boljim životom u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj. "Zaključavanja" zbog pandemije prisilila su radnike u ugostiteljstvu i turizmu da potraže posao u drugim sektorima u kojima su na kraju i ostali jer su dobili bolje plaće i radno vrijeme.
Hrvatska je prošle godine ukinula kvote za strane radnike primivši najviše radnike iz susjednih balkanskih zemalja koje nisu u EU-u te Azije. Do juna izdala je više od 51.000 radnih dozvola za strance, većinom u građevinskom sektoru, a slijede ugostiteljstvo i turizam. To je gotovo dva puta više nego u istom razdoblju 2021., a očekuje se da će ove godine biti izdano gotovo 100.000 dozvola.
- Raditi ovdje, u Evropi, prilika je koja se pruža jednom u životu - rekao je Džejms Pepito (James) (32), vrtlar u kampu Mon Perin kod Rovinja. Taj Filipinac, koji je radio u Omanu i Kataru prije nego li je stigao u Hrvatsku prije dvije godine, nada se da će ostati još godinu dana.
- Imam dobro iskustvo, zato sam još uvijek u Hrvatskoj - rekao je, hvaleći plaću, vrijeme i dobre kolege.
Pinoy 385, agencija za zapošljavanje Filipinaca, pronašla je posao za Pepitu i još 1.700 ljudi. Još 500 trebalo bi biti zaposleno do kraja godine na radnim mjestima kuhara, sobarica, konobara i pekara.
- Trebali bismo shvatiti da manjak radnika nije samo aktualni nego dugoročni problem i planirati zapošljavanje u skladu s time - rekao je vlasnik agencije Stjepan Jagodin. David Trajanović, 21-godišnji Srbin koji radi kao konobar u restoranu u Balama, kao razloge zašto radi u Hrvatskoj naveo je "bolju plaću nego kod kuće, malo dobre zabave, ljeto, more”.
Dok strani radnici popunjavaju radna mjesta, insajderi u turističkoj industriji kažu da bi trebalo pokušati privući i Hrvate.
Briškoski, vlasnik restorana u Rovinju, rekao je da bi vlada trebala promicati strukovne škole, koje sada imaju manje polaznika nego prije, kako bi obrazovale mlade za zanimanja u turizmu.
Nataša Kačar, direktorica agencije za zapošljavanje u turizmu, rekla je da mladi imaju drugačiji mentalni sklop.
- Ako im se ispune uvjeti i ciljevi, ljudi brzo promijene radna mjesta i to se događa i u turizmu - rekla je Kačar.
Dodala je da bi se i poslodavci trebali također prilagoditi situaciji i omogućiti bolje uslove rada.
- Ko god daje pristojnu plaću i dobre uvjete nema problema pri pronalasku radnika - naglasila je.
Marin Medak, koji zapošljava 60 ljudi uključujući devetero Filipinaca u svoja dva restorana u Zagrebu, vjeruje da su opći radni uvjeti daleko važniji od novca.
- Radnici u ugostiteljstvu očekuju normalne radne uvjete, ne previše prekovremenih sati, normalne smjene, ne prenaporan rad, pristojnu plaću - rekao je Medak, bivši predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.
