Medicinski radnici iz Srbije ne mogu više da uzmu neplaćeno odsustvo i odu u Njemačku, Norveškui druge zemlje da rade, a da ih u našoj čeka siguran posao.
Kako se nezvanično saznaje u Ministarstvu zdravlja, svi zdravstveni radnici koji žele da odu u druge zemlje da rade, prvo u ustanovi u kojoj su trenutno zaposleni, moraju da prekinu radni odnos.
Ovo pravilo važi od prije par mjeseci.
- Nije korektno da neko ovdje zauzima mjesto a da radi u drugoj zemlji - kažu u Ministarstvu zdravlja.
Van granica zemlje trbuhom za kruhom, najviše odlaze medicinske sestre i tehničari, a zatim ljekari opšte medicine, pa internisti, radiolozi, anesteziolozi i hirurzi.
Godišnje se za te potrebe, kako nam je rečeno u Ministarstvu zdravlja, koje se poziva na podatke Ljekarske komore, izda oko 800 certifikata dobre prakse. Od ovog broja treba oduzeti nekolicinu ljekara koji samo vikendom odlaze na rad u Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a kojima je, takođe, neophodan ovaj certifikat.
Ova nova mjera, trebalo bi da zadrži medicinske radnike u Srbiji koja je, inače, najveći donator donator radne snage u zdravstvu.
Sestre, naime, najviše odlaze u Njemačku, kao i ljekari (32,5 posto) gdje, kao i u Austriji i Švicarsku nije potrebno polaganje dodatnog ispita odnosno nostrifikacija diplome, osim jezika. Zatim, u Sloveniju (14,3 posto), Norvešku (6,5), Veliku Britaniju (6,2), Austriju (5,2)...
U posljednje vrijeme povećan je broj onih koji popunjavaju mjesta u zdravstvenim ustanovama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Saudijskoj Arabiji...
Trend odlaska ljekara iz Srbije znatno se povećao 2012. godine. Usljed toga, a i zbog toga što nam veliki broj odlazi u penziju, u pojedinim granama medicine bilježi se deficit zdravstvenih radnika, tako da se konstantno pominje da uskoro neće imati ko da nas liječi.
Rezultati istraživanja "Migracija zdravstvenih radnika iz zemalja Zapadnog Balkana - analiza uzroka, posljedica i politika'' koje je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" predstavio pokazali su da zdravstvene radnike na odlazak u druge zemlje najviše teraju niska primanja, nemogućnost zapošljavanja, nezadovoljstvo poslom, životom i položajem ljekara u društvu, nepostojanja uslova za usavršavanje i razvoj karijere, loši uslovi rada, loša organizacija i nepotizam.
Isto istraživanje je pokazalo da je više od 75 posto ljekara zaposlenih u zdravstvenom sistemu Srbije u nekom trenutku svog života razmišljalo o odlasku iz zemlje a ovom koraku razmišljali su i jlekari specijalisti, i ljekari koji su tek na specijalizaciji, ali i doktori medicine.
