Britanski “Guardian“ u tekstu pod naslovom “Može li razmjena teritorija između Srbije i Kosova dovesti do sukoba“ navodi da kritičari potencijalnog “razgraničenja po etničkoj liniji“ smatraju da bi to moglo biti opasno.
- To bi mogao biti sporazum koji bi Balkanu donio trajno rješenje, prosperitet i evropske integracije, ili bi mogao da uroni region u obnovljeni konflikt - navodi “Guardian“.
Kako se navodi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sprema se da posjeti Kosovo narednog mjeseca, dok se spominju ideje o razmjeni teritorija po etničkoj liniji.
Vučić i kosovski predsjednik Hašim Tači nastavit će, također, i dijalog, pod monitoringom EU u Briselu, a koji bi trebalo i konačno da donesu trajni sporazum između Beograda i Prištine i otvoren put za članstvo u EU za obje strane.
- Međutim, sve je veća zabrinutost kada se govori o podjeli Kosova. Kritičari navode da bi to moglo da otvori Pandorinu kutiju na Balkanu s potencijalnim potresima u etnički mješovitoj Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Čak i u Albaniji, koja se graniči s Kosovom, mnoge podjela uznemirava, a premijera Edija Ramu optužuju za ’nekarakterističnu tišinu’ - navodi “Guardian“.
Dodaje se da će Vučić svoju posjetu Kosovu najavljenu za 9. septembar iskoristiti da izloži “smjernice i pravce državne politike prema Kosovu”. Ranije ovog mjeseca rekao je da se zalaže za razgraničenje po etničkoj liniji, što bi značilo da sjever Kosova, u kom je većinsko srpsko stanovništvo, bude integrirano u Srbiju, dodaje “Guardian”.
Šef kabineta kosovskog predsjednika Bekim Čolaku rekao je da sporazum mora biti konačan i historijski kako bi se spor između Beograda i Prištine riješio za sva vremena.
- Obje strane, uključujući i međunarodnu zajednicu, pažljivo razmišljaju, razmišljaju kreativno, pokušavaju da nađu rješenje prihvatljivo za obje strane. Ciljevi Kosova su jasni: ne - podijeli po etničkoj liniji, da - mirnom reguliranju granica i uzajamnom priznanju - rekao je Čolaku.
“Guardian” prenosi i pojedine navode da bi Preševska dolina mogla da bude “razmijenjena”. Većinu stanovnika Kosova čine etnički Albanci.
- Kosovo se borilo u krvavom ratu za nezavisnost od Srbije 1998. i 1999., proglasilo je nezavisnost 2008. godine, ali Beograd i dalje na Kosovo gleda kao na svoju pokrajinu. Rusija je blokirala prijem Kosova u UN, a pet članica EU ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu. Izvori iz srpske vlade navode da se raspoloženje međunarodne zajednice o potencijalnoj podjeli Kosova mijenja, uprkos protivljenju njemačke kancelarke Angele Merkel. Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić sastao se u julu sa zetom Donalda Trampa (Trump) Džeradom Kušnerom (Jarred Kushner) i diskutirali su o podjeli - navodi “Guardian”.
“Razgovaraju, različite opcije su na stolu. Američka pozicija se mijenja od potpunog protivljenja podjeli do toga da je voljna da diskutira o toj opciji. Francuska je, također, prilično pozitivnog stava o tome. Njemačka nije”, navodi izvor iz vlade, prenosi “Guardian”.
I u kosovskoj vladi navode da se “neki u međunarodnoj zajednici sve više otvaraju prema toj opciji".
Obje strane, kako se navodi, svjesne su da konačan dogovor i dalje ostaje ozbiljan izazov. “Guardian” navodi da Beograd ne otkriva “taktike pregovaranja”.
“Imat ćemo u unutrašnjosti dosta problema. Niko nije spreman da razmišlja o rješenju, od SPC do opozicije”, navodi taj izvor za “Guardian”.
Kritičari navode da bi ponovno crtanje granica po etničkoj liniji bilo opasno za ostatak Balkana nakon krvavih sukoba zbog kojih je uslijedio raspad Jugoslavije.
“Zlokoban plan o podjeli Kosova vratit će nas nazad u horor iz devedesetih. Ideja o etnički čistim teritorijama postat će model koji će stvoriti domino efekt širom Evrope i učvrstiti radikalne ideologije”, rekao je iguman manastira Visoki Dečani Sava Janjić.
Čolaku navodi da međusobno prihvatljivo rješenje “neće destabilizirati region i da ne može da dovede do domino efekta”. Međutim, bilo kakva teritorijalna nagodba biće pažljivo razmatrana u Bosni i Hercegovini, gdje Republika Srpska prijeti otcjepljenjem, a i u Makedoniji, gdje četvrtinu stanovništva čine etnički Albanci, koncentrirani na zapadu i sjeveru zemlje.
“Podjela Kosova mogla bi da otvori Pandorinu kutiju na Balkanu. To je savršena formula za novu katastrofu na zapadnom Balkanu. Krhka državnost Bosne i Hercegovine može da ispari pred našim očima, šireći novu spiralu nacionalizma. To bi moglo da ohrabri albanske ekstremiste da traže isto rješenje u Makedoniji”, navodi neimenovani bivši visoki zvaničnik Bosne i Hercegovine.
Uprkos dalekoj perspektivi članstva u EU za većinu zemalja regiona, ministar vanjskih poslova Makedonije Nikola Dimitrov rekao je “Guardianu” da jedina “održiva vizija stabilnog Balkana je ona u kojoj granice nisu bitne – region prijateljskih zemalja koje su članice EU”.
Kako “Guardian” piše, bilo kakva podjela bila bi nepopularna i na Kosovu, gdje slabi Tačijeva moć.
“Predsjednik je bio politički lider OVK, ali njegova popularnost sve više opada i suočava se s potencijalnom prijetnjom novoosnovanog specijalnog suda za navodne zločine koje je počinila OVK”, dodaje “Guardian”.
