Danas je subota, 1. april, 91. dan 2023. Do kraja godine ima 274 dana.
Događaji:
1572. - Holanđani počeli rat za nezavisnost od Španije.
1791. - Pod optužbom da je paktirao sa dvorom ubijen francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor Riketi de Mirabo, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža. Doprinio je pobjedi Ustavotvorne skupštine nad kraljem, ali ne kao principijelan protivnik monarhije. Njegov cilj bila je liberalna reforma društva uz održavanje monarhije. Djela: "Esej o despotizmu", "O pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim".
1918. - U Velikoj Britaniji osnovano Kraljevsko vazduhoplovstvo (RAF).
1924. - Adolf Hitler zbog veleizdaje osuđen na pet godina zatvora poslije neuspjelog puča 1923., ali je oslobođen u decembru 1924.
1933. - Nacisti počeli progon Jevreja u Njemačkoj, blokiranjem računa u bankama i naredbom bojkota njihovih poslova.
1939. - Generalisimus Fransisko Franko objavio da je okončan građanski rat u Španiji i da su SAD priznale njegovu vladu. U ratu je poginulo više od milion ljudi, a Franko je potom diktatorski vladao 36 godina.
1945. - Američke trupe u Drugom svjetskom ratu počele napad na japansko ostrvo Okinava, koje je branilo 140.000 Japanaca. U napadu je učestvovalo više od 450.000 Amerikanaca, 1.321 ratni brod i 1.721 avion. U borbama je poginulo 110.000 Japanaca i 12.000 Amerikanaca, saveznici su izgubili 36 brodova i 763 aviona, Japanci 16 brodova, uključujući tada najveći ratni brod u svijetu "Jamato" i 7.830 aviona, a Okinava je zauzeta poslije tri mjeseca žilavog otpora.
1976. - Stiv Džobs i Stiv Voznijak osnivaju firmu Epl (Apple).
1992. - Agresija na Bosnu i Hercegovinu: U Bijeljini izbili ratni sukobi; paravojne formacije su vršile teror nad nesrpskim stanovništvom.
1996. - BiH zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB).
1996. - U Japanu stvorena najveća svjetska banka, okončavanjem ujedinjenja "Micubiši banke" i "Banke Tokija".
2001. U Beogradu uhapšen bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević.
2002. Holandija postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala eutanaziju.
2009. Hrvatska i Albanija ulaze u NATO.
Rođeni:
1697. - Rođen francuski pisac opat Prevo, poznat po romanu "Manon Lesko", prema kojem su Žil Masne i Đakomo Pučini napisali opere.
1815. - Rođen njemački državnik Oto fon Bizmark Šenhauzen, nazvan "gvozdeni kancelar", koji je "krvlju i gvožđem" ujedinio njemačke države. Kao kancelar Pruske 1864. je u savezu s Austrijom napao Dansku i osvojio Šlezvig, a onda se okrenuo protiv Beča i 1866. porazio Austriju, što mu je omogućilo da sjeverne njemačke državice ujedini u Sjevernonjemački savez.
Isprovocirao je njemačko-francuski rat i poslije pobjede je 1871. proglasio Njemačko carstvo s carem Vilhelmom Prvim, a sam je postao prvi kancelar ujedinjene Njemačke. Suzbijao je separatizam rimokatoličkog juga, gušio političke slobode i radnički pokret. "Izuzetnim zakonom" 1878. stavio je socijaldemokratiju van zakona. Zbog sve veće nepopularnosti i neslaganja s novim carem Vilhelmom Drugim, 1890. s vlasti je sišao poslije 28 godina gotovo neograničene vladavine.
1868. - Rođen francuski pisac Edmon Rostan, koji je s velikim uspjehom oživio barokne tragikomedije i romantične drame. Virtuozno, s raskošnim duhom, lirskom tananošću i herojskim zanosom, pisao je komade koji su bili događaj u francuskom pozorišnom životu. Djela: drame "Sirano de Beržerak", "Romantične duše", "Daleka princeza", "Orlić".
1920. - Rođen japanski glumac Toširo Mifune, koji je svjetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave. Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Ponori ljubavi", "Krvavi prijesto", "Skrivena tvrđava", "Jodžimbo", "Pobuna", "Admiral Jamamoto", "Pakao na Pacifiku", "Crveno sunce", "Bitka za Midvej", "Šogun".
Umrli:
1952. - Umro mađarski pisac Ferenc Molnar, tvorac publicističkog stila u mađarskoj literaturi, koji je romanom "Junaci Pavlove ulice" stvorio klasično djelo omladinske književnosti. U pozorišnim komadima iskazao je izuzetnu tehniku i duhovitost. Ostala djela: drame i komedije "Liliom", "Vuk", "Gardist", "Crveni mlin", "Čudo među brdima", "Labud", "Olimpija", "Igra u dvorcu".
1976. - Umro njemački slikar i vajar Maks Ernst, osnivač dadaističkog pokreta i jedan od najznačajnijih nadrealista. Otkrio je tehniku "frotaž", srodnu automatizmu u nadrealističkoj poeziji, uveo je kolaž-fotografiju, a u skulpturi je često spajao antropomorfne i animalne elemente. Pisao je pamflete i manifeste, a bavio se i scenografijom.
