Zana Marjanović jedna je od najistaknutijih ambasadorica kulture Bosne i Hercegovine. Uz brojne inozemne angažmane, može se pohvaliti saradnjom sa slavnom Anđelinom Đoli (Angelina Jolie), a jedina je glumica iz naše zemlje koja se susrela s bivšim američkim predsjednikom Barakom Obamom (Barack).
"A Rose In Winter", film američkog reditelja Džošue Sinklera (Joshua Sinclair), u kojem Zana igra glavnu ulogu, imat će premijeru 7. novembra u Ženevi, u evropskom sjedištu Ujedinjenih naroda i Vijeća za ljudska prava, a koje se nalazi u Palači naroda.
Veliko buđenje
- Velika je stvar da smo dobili poziv ispred Ujedinjenih naroda da tokom Sedmice mira predstavimo naš film, kao i da prenesemo poruku koju smatraju da je važna i da je što više ljudi čuje. Nakon UN-a, "A Rose In Winter" u decembru će biti prikazan i u Evropskom parlamentu te na jednom od najvećih festivala “Camerimage“ u Poljskoj. Tamo je u takmičarskom programu za glavnu nagradu, što ovaj film čini kandidatom za Oskara – ponosno ističe Marjanović.
“A Rose In Winter” do sada je prikazan na “Cineways Film Festivalu” u Volfsburgu, gdje je proglašen najboljim filmom Takmičarskog programa, ina “Germany International Film Festivalu”, koji se održava u blizini Minhena, a na kojem je osvojio specijalnu nagradu žirija.
Nakon zapaženih rola u filmovima “Ljeto u zlatnoj dolini” Srđana Vuletića i “Prvoj plati” Alena Drljevića, uloga udovice Alme u filmu “Snijeg” rediteljice Aide Begić Zani je 2008. godine donijela početak veoma uspješne karijere.
Upravo joj je taj film bio karta za Holivud i preporuka za saradnju s Đoli, u čijem je rediteljskom prvjencu “U zemlji krvi i meda” odigrala glavnu ulogu i dobila sjajne kritike.
Trenutno pregovarate o ulozi u novoj seriji "Young Pope" američko-italijanske produkcije.
- Tako je. Još čekamo rezultate tog pregovora. S obzirom na to da su tokom ljeta filmski poslovi često uspavani i u septembru je veliko buđenje, došlo je do novih ponuda i nadam se da će uroditi plodom. Uvijek se radujem novim projektima.
Razni konflikti
Saradnja s Anđelinom Đoli otvorila Vam je holivudska vrata. Kako pamtite tu saradnju?
- Istina, činjenica da sam uopće sarađivala s Anđelinom je nešto što mi je otvorilo mnoga holivudska vrata. Dakle, vrata na koja nisam ni pomislila da ću imati priliku da pokucam, a kamoli da će se ta vrata otvoriti. Pri tome mislim na saradnju s vrhunskim produkcijskim kućama u Holivudu, s fantastičnim rediteljima s kojima sam imala čast da se susretnem i sarađujem. S druge strane, činjenica da je Anđelina odlučila da radi film u BiH baš u trenutku kad je naša zemlja bila zaboravljena i kada je bilo mnogo žarišta u svijetu, javljali su se razni konflikti, nije slučajna i mnogo govori.
Nakon što je film objavljen, 2012. godine susreli ste se i s Barakom Obamom, tadašnjim predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država.
- Tako je. Upravo je situacija u BiH bila tema našeg razgovora. Obama je rekao da to nije slučaj, da BiH nije zanemarena niti da će biti zaboravljena, da imaju u vidu sve ono što je potrebno našoj zemlji i pitao je kako oni mogu pomoći. Taj sastanak je omogućila upravo Anđelina. Njena borba za BiH nije bila samo kroz film, odnosno kroz film smo došli do nekih važnih ljudi kojima smo mogli prenijeti poruku i podići svijest o tome da BiH itekako treba podršku velikih svjetskih aktera, kao što su Amerika ili Velika Britanija.
Predstaviti BiH u što boljem svjetlu
- Mladi ljudi su uglavnom ti kojima nedostaje motivacije da ostanu u BiH. Oni su me ponukali da počnem razmišljati o tome kako BiH predstaviti nekima od najvažnijih ljudi u svijetu s kojima sam imala čast da se susretnem i kako BiH predstaviti u najboljem svjetlu, da korupcija, nepotizam, nepravda i siromaštvo u kojima živimo, nisu jedine stvari koje BiH ima da ponudi. Nudeći pozitivnu sliku o BiH, mnogo nam je lakše naći rješenje. Drago mi je ako sam barem malo uspjela u tome – poručuje Marjanović.
Priča o Edit Štajn
Film "A Rose In Winter" priča je o životu Edit Štajn (Edith Stein), svetice i zaštitnice Evrope jevrejskog porijekla.
Godine 1933. ušla je u karmelićanski samostan u Kelnu i uzela ime sestra Terezija Benedikta od Križa. Bila je profesorica na Pedagoškom institutu u Minsteru. Pet godina poslije, pobjegla je pred nacistima u Holandiju, odakle je 1942. deportirana u nacistički koncentracioni logor Aušvic, gdje je iste godine ubijena.
