TEATAR SA STAVOM

Bogićević i Dragojević o "Osramoćenima": Fobije i mržnja izjedaju naše društvo

Premijere planirane za za 6., 7. i 8. juli u Botaničkoj bašti Zemaljskoj muzeja u Sarajevu

Snežana Bogićević i Ermin Bravo na probi. A. Režepagić

Piše: N. Ajnadžić / Avaz.ba

23.6.2020

Dino Mustafić režira novu predstavu “Osramoćeni”, prema tekstu Ajada Aktara (Ayad Akhtar), koji je 2013. godine nagrađen Pulicerovom nagradom. Premijera je planirana za 6., 7. i 8. juli, zbog ograničenog broja publike usljed mjera zaštite od pandemije koronavirusa, u Botaničkoj bašti Zemaljskoj muzeja u Sarajevu, a priprema je Udruženje “Kontakt”.

Američko društvo

Tekst se bavi sociopolitičkim temama kao što su islamofobija, pitanje vlastitog identiteta i prikazuje rasne i etničke predrasude. Uloge ostvaruju, između ostalih, Snežana Bogićević i Lazar Dragojević, koji su nam otkrili nešto više o samoj tematici, ali i svojim iskustvima, te se osvrnuli na aktualna dešavanja u svijetu. 

Dragojević igra Huseina, koji je kao osmogodišnjak s porodicom iz Pakistana došao u Ameriku i teži ka američkom snu. Da bi se bolje prilagodio u američko društvo, počinje se oblačiti „moderno“ i mijenja ime u Ejb. Sa druge strane, Bogićević igra Jori (Jory), ženu koja je u rasno nepravednoj i patrijarhalnoj sredini uspjela da se izvuče sa samog dna i popne se visoko na društvenoj ljestvici. Sada kada je tu, učinit će sve da i ostane.

- Ono što je meni kao glumici zanimljivo kod ovog lika jeste istraživati kako kapitalističko društvo nameće pravila igre u borbi za status i priznanje te koliko smo spremni zanemariti svoja uvjerenja, porijeklo i principe samo da bi pobijedili u toj igri – ističe Bogićević.

Dragojević kaže kako je danas veoma bitno pričati o temama poput islamofobije, ksenofobije, rasnim i etničkim razlikama, zato što u svijetu dolazi do porasta raznih ekstremnih ideologija.

- Naravno da nemamo svi isto mišljenje, ali kao bića, sa darom razuma, mi moramo imati razumijevanja i prihvatiti drugo i drugačije. U društvu u kojem se ja krećem, ne postoje predrasude. Moj zadatak kao glumca je prikazati čovjeka sa svim njegovim manama i vrlinama i progovoriti o „škakljivim“ temama koje izbjegavamo za razgovor. Kao društvo smo svjesni da ovi problemi postoje, ali nismo svjesni koliko toga i u kojoj mjeri zapravo ima u okolini i svijetu – govori Dragojević.

Sa jedno od proba. A. Režepagić

Bogićević smatra da su ovakve podjele itekako prisutne te da je to činjenca sa kojom jako dugo živimo.

- Iscrpljujuće je i isisava život iz svih nas, ma koliko neko to ne želi priznati ili osvijestiti. Fobije, mržnja, tlačenje izjedaju zdravlje društva, utiču na kvalitet življenja, a daleko sam od ideje da smo rođeni kao paćenici, ne bi li tek uživali u plodovima zagrobnog života. Toliko godina poslije rata, a ovdje i dalje žive građani drugog reda, zavisno u kojem su entitetu ili kantonu. Oni ne mogu ostvarivati svoja građanska i ljudska prava. Više od 50 posto stanovnika BiH, preko noći su u sporazumima Dejtona i Vašingtona postali nacionalne manjine, iako su rođeni u BiH. Koliko godina samo čekamo da se primjeni odluka međunarodnog suda za ljudska prava koja je kod nas poznata kao presuda „Sejdić-Finci“ – otvoreno kaže glumica.

Oboje se slažu da predstava “Osramoćeni” dolazi u pravo vrijeme kada se u svijetu, posebno u Americi, održavaju protesti zbog rasizma i ubistva Afroamerikanaca od strane bijelaca, i to policijskih snaga.

- Ovdje se postavlja Šekspirovsko pitanje „Biti ili ne biti“. Ubistvo Džordža Flojda (George Floyd) bila je kap koja je prelila čašu. Lično sam protiv nasilja, razbijanja i haosa, ali ako je to u ovom trenutku jedini način da se prekine besmislica poput pravljenja razlika samo zbog boje kože, onda sam rame uz rame sa protestantima cijelog svijeta! Predstava koju radimo otvorit će mnoga pitanja – kaže nam Dragojević.

Bogdanović dodaje da je rasizam u Americi počeo od momenta kada je bijelac zakoračio na tlo Sjeverne Amerike i prisutan je do danas.

- Najglasnija zemlja svijeta, hvaleći svoj ustav, slobodu i jednakost za sve, više od 400 godina daje do znanja da će „obojeni“ uvijek biti robovi. Nažalost, i žrtva Martina Lutera Kinga (Luther) nije dala očekivani rezultat u prevazilaženju rasizma i poslije toliko godina njegovi snovi nisu ostvareni. „Ili će Amerika ubiti rasizam, ili će rasizam ubiti Ameriku“ – smatra Snežana.

Dragojevi: Igra Huseina. A. Režepagić

Disati na škrge

Pripreme u Zemaljskom muzeju za glumce pričinjavaju zadovoljstvo, jer, kako kažu, neizmjeran je značaj ove kulturne institucije koja čuva blago BiH i koja je simbol kulture ove države, društva i svih njenih građana.

- Nažalost, ne vodi se odgovarajuća briga o ovoj možda najznačajnijoj instituciji u državi, tako da su i Zemaljski muzej i njegovi uposlenici već dugo tek entuzijasti koji dišu na škrge boreći se za opstanak – ističe Bogićević.

Lazar dodaje da upravo iz Botaničke bašte muzeja crpe inspiraciju iz prirode i da osjeća divan miris umjetnosti.

- Svima koji su radoznali i željni znanja, predlažem turu po Botaničkoj bašti i samom muzeju. Toliko različitih biljki iz različitih djelova svijeta, a ne mrze se međusobno zbog porijekla. Trebamo učiti iz prirode, ili kako je Ajnštajn rekao: ,,Zagledaj se duboko u prirodu i razumjećeš sve bolje” – kaže glumac dodavši da probe predstavljaju bijeg iz svakodnevnog života.

Bogićević: Najglasnija zemlja svijeta, hvaleći svoj ustav, slobodu i jednakost za sve, više od 400 godina daje do znanja da će „obojeni“ uvijek biti robovi. A. Režepagić

Hrabrost je odluka

- Glumac tokom rada živi dva paralelna života, sopstvenu realnost i život uloge. Riječ, misao i djela su isprepletena. Svijest o neuobičajenoj situaciji u kojoj smo danas je stalno prisutna i naš rad je prema tome prilagođen ovoj novoj stvarnosti. Vanredne, neustaljene situacije u životu nam stvaraju nemir ili strah koji je samo reakcija. Hrabrost je odluka – kaže Bogićević osvrćući se na pandemiju koronavirusa. 

Dragojević: Imati razumijevanje za druge. A. Režepagić

Ostali glumci

Osim njih, uloge u “Osramoćenima” ostvaruju Ermin Bravo, Maja Izetbegović i Boris Ler, dok su producenti Narcisa Cvitanović i Alban Ukaj, a izvršni producent Benjamin Čengić. Reprizna igranja planirana su za 9. i 10. juli.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.