POVRATAK BiH NA EUROSONG

Lejla A. Babović sa BHRT-a: RTRS nam duguje više od 61 milion KM na ime RTV takse

Ponovni povratak BHRT-a na Eurosong je svakako nešto čemu težimo, no pod uvjetima u kojima BHRT posluje to je neizvodivo, kaže Babović

A. Hodžić

Lejla A. Babović

Foto: Arhiva


Prije nekoliko dana završena je „Dora“, hrvatski izbor za Pjesmu Evrovizije, gdje je pobijedila Mia Dimšić dok je naše gore list Marko Bošnjak iz Prozora završio na trećem mjestu.

U jednom intervjuu za hrvatske medije ovaj talentirani mladić, kojem na Wikipediji piše da je bh. pjevač, je izjavio da obje zemlje doživljava svojima, a očito je pokušao predstavljati Hrvatsku s obzirom na to da za svoju zemlju rođenja BiH nema niti priliku.

Također u Srbiji ovih dana vlada evrovizijska euforija, jer je RTS pustio svih 36 pjesama koje će se početkom marta takmičiti za odlazak u Torino, a na evrovizijsku scenu se vraća i Crna Gora koju će u Italiji predstavljati Vladana Vučinić.

Domaća scena

 Sve zemlje regije će ponovno učestvovati, osim naše kojoj je najpotrebnije da osvježi neko pop takmičenje i jača domaću scenu. Koliko su mladi izvođači zakinuti za priliku da se afirmiraju na evropskoj sceni u trenutku kada se već uveliko na YouTubeu prave reakcije blogera širom svijeta na pjesme što je fantastična prilika za marketing izvođača, ali i zemlje predstavnice.

Izborili smo se za EXPO, dobili evropskog Oskara i ušli u uži izbor za američkog, kada ćemo se izboriti za Eurosong, pitali smo rukovodioca Odjela međunarodnih poslova BHRT-a Lejlu A. Babović.

- Ponovni povratak BHRT-a na Eurosong je svakako nešto čemu težimo, no pod uvjetima u kojima BHRT posluje to je neizvodivo. Osnovni prihod od kojeg se finansira BHRT je RTV taksa. Za period od 2017. do kraja prošle godine samo po tom osnovu RTRS nam duguje više od 61 milion KM. Toliko je RTRS po zakonu sakupio u ime BHRT, ali taj novac nije prebacio BHRT-u nego je isti potrošio za svoje potrebe – rekla nam je Babović.

Ističe da dok se prikupljena RTV taksa ne bude sakupljala i raspodjeljivala u skladu sa važećim zakonom, teško da ćemo pronaći način za učešće na Eurosongu.

- Naravno da su i BiH i njena muzička scena na gubitku, ali BHRT ovu bitku ne može dobiti sam. Potrebno je da se uključi šira društvena zajednica kako bi BHRT dobio svoj, Zakonom propisani dio RTV takse i kako bi mogao ostvarivati i ulogu promocije BiH, njenih autora, izvođača, umjetnika na međunarodnoj sceni – zaključila je Babović.

Promocija zemlje

  • Hari Mata Hari u Atini 2006.

    Hari Mata Hari u Atini 2006.

    Foto: Arhiva


Šta bi naša zemlja dobila učešćem na Eurosongu ne treba potcrtavati - od imidža do brendinga kroz višemjesečnu reklamu koju prate horde fanova koji sve vezano za to takmičenje kače na sve moguće mreže i platforme do nevjerovatne promocije zemlje ukoliko bi nekada i pobijedili.

- Mislim da je s više strana šteta da BiH nema predstavnika na Eurosongu već dugo godina. Nije pitanje samo konačnog plasmana, nego identiteta, tradicije, kontinuiteta, koji datira još iz ratnog perioda, kada nisu postojali ni minimalni uvjeti za učešće, ali smo navijali. Svi naši predstavnici uvijek su imali zapažen nastup i za razliku od mnogih većih zemalja, skoro uvijek nastupali u finalu. Ovo je rijetka prilika za naše mlade kolege da se pojave na internacionalnoj sceni sa tako velikom produkcijom i auditorijem, gdje je imidž BiH u potpuno pozitivnom svjetlu – rekla nam je nekadašnja predstavnica BiH Maya Sar.

U trenutku kada skoro na dnevnoj bazi imamo priliku čuti pregršt talentiranih mladih ljudi u našoj zemlji koji ne mogu za razliku od kolega iz regije doživjeti afirmaciju, a da ne govorimo koliko bi duboko podijeljenoj zemlji značilo da ujedinjeni autori, prateći vokali, pjevači i dizajneri iz Sarajeva, Banje Luke, Mostara zajedno odu na evropsko takmičenje.

Najbolji plasman za našu zemlju napravio je Hari Mata Hari 2006. godine osvojivši treće mjesto u Atini.

Mahir Mulalić: Dajte nam priliku

- Duboko vjerujem da ćemo u narednih nekoliko godina otići na Eurosong. Toliko mladih i sjajnih izvođača imamo da je šteta da ove godine nismo u takmičenju. U ovom slučaju treba dati prilika mladim izvođačima, čisto zbog entuzijazma i energije. Ako Bog da, ići ćemo uskoro na Eurosong, vjerujem u to – rekao nam je mladi pjevač Mahir Mulalić.

Fanovi žele moderni sevdah iz BiH

Za fanove Eurosonga kažu da su najvatreniji upoređujući ih s navijačima sportskih timova. Oni često prave liste koga bi željeli vidjeti iz pojedinih zemalja na velikoj sceni.

Kada je riječ o našoj zemlji, na tim popularnim listama prednjače Amira Medunjanin, Božo Vrećo te Armin Muzaferija. Očigledno se ljudima širom Evrope naročito dopada naš autohtoni zvuk karakterističan za naše prostore.

Više o temi Lejla A. Babović

NA VRH

Podijeli članak na