VIJESTI

LISTA NAJZDRAVIJIH ZEMALJA Bosna i Hercegovina zauzela visoko 34. mjesto

Agencija Bloomberg uporedila 145 zemalja

Autor:(Mi. K.)

1.11.2015

Agencija Bloomberg, napravila je listu najzdravijih zemalja svijeta te tako od njih 145, Bosna i Hercegovina se našla na visokom 34. mjestu. Prema ovoj listi najbolje je plasiran Singapur, dok je "najnezdravija" zemlja Svazilend.  

Prilikom sastavljanja liste u obzir su uzimani faktori poput očekivanog trajanja života, najčešći uzroci smrti, procenat stanovištva koje puši, broj ljudi s povišenim holesterolom i procenat vakcinisanog stanovništva. 

Od zemalja iz regiona samo Slovenija je bolje plasirana te se nalazi na 25 mjestu. Srbija je prema pomenutim kriterijumima na sredini liste, 74., a daleko bolje plasirane su druge zemlje iz regiona. Hrvatska se nalazi na 36, a Makedonija 43. mjestu

Evo liste najzdravijih i najmanje zdravih zemalja svijeta.

dio-liste

(BiH na 34.mjestu)

U prvih deset najzdravijih zemalja svrstane su Italija, Australija, Švicarska, Japan, Izrael, Španija, Holandija, Švedska i na desetom mjestu Njemačka.

Bloomberg je bilježio bodove za opšte zdravlje i zdravstvene rizike za narode koji broje barem milion stanovnika. Oni su zatim od bodova dobijenih za opšte zdravlje stanovništva oduzimali broj bodova vezan za rizike. 

Prilikom obračunavanja bodova za opšte zdravlje u obzir su uzeti očekivano trajanje života, računa se u godini rođenja i smrtnost novorođenčadi, najčešći uzroci smrti, zarazne i nezarazne bolesti i povrede zadobijene tokom rata, stopa smrtnosti tri starosne grupe: mlađih od 14, između 15 i 64 godine i starijih od 65 godina.

Potom je uzeto u obzir očekivano trajanje života od 65. godine i smrtnost starijih od 65 godina, dok su u faktore rizika ubrojani procenat stanovništva stariji od 15 godina koji puši bilo koji oblik duvana, konzumacija alkohola među populacijom starijom od 20 godina, broj gojaznih među starijima od 20 godina, nedostatak fizičke aktivnosti, manje od 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti pet puta sedmično.

Zatim se vodilo računa o broju stanovnika s povećanim holesterolom, broju stanovnika s povećanim krvnim pritiskom, populacija s povećanom glukozom u krvi ili koja koristi ljekove za povišenu glukozu, broj zaraženih HIV-om, zagađenje, bezbjednost vode i broj vakcinisane jednogodišnje djece.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.