Iako se u ostatku BiH za Vareš često može čuti da je grad slijepo crijevo, da tamo nema života i prosperiteta, ovo mjesto u srednjoj Bosni, 42 kilometra sjeverozapadno od Sarajeva, itekako ima potencijala. Turizam, poljoprivreda, rudarska bogatstva okosnice su strategije lokalnih vlasti na kojima će bazirati politiku razvoja u narednom desetljeću.
Zdrava hrana
Reporteri „Dnevnog avaza“ posjetili su ovaj gradić. Ruku na srce, na ulazu u grad, poslije vremenom nagrižene table „dobro došli“, dočekala su nas sablasna postrojenja nekadašnje željezare, rudarske zgrade koje zjape prazne i urušene. A, nekada je u ovim postrojenjima svoju koru hljeba zarađivalo 8.500 stanovnika.
U nekadašnjoj željezari radilo 8.500 stanovnika
Uoči rata, Vareš je iz srednje razvijene općine trebao ponijeti epitet razvijenosti. Ali, počeo je rat i vrijeme je od tada stalo. Naš prvi domaćin bio je Avdija Kovačević, načelnik općine Vareš. Načelnik nije krio optimizam u smislu budućeg razvoja općine. Otkrio nam je da se politika razvoja temelji na „4 plus 1“ strategiji.
Tabla govori u kakvom je stanju grad danas
- Prvo, radimo na afirmaciji i razvoju turizma. Imamo zaista cjelovitu ponudu. Zatim, razvoj i afirmacija šumarstva i drvoprerade. Također, prije rata Vareš je bio regionalno poznat po metalopreradi s vrsnim majstorima metalske industrije. Možda i najvažniji dio strategije razvoja općine jeste afirmacija poljoprivredne proizvodnje s težištem na zdravoj hrani – kaže Kovačević.
Historijska činjenica govori da, koliko god je Vareš bogat na zemlji, još je bogatiji pod zemljom. U Varešu, a to zna i svako dijete na ulici, važi pravilo da se u utrobi ove općine nalazi kompletan Mendeljejevljev sistem elemenata.
Kovačević: Optimista sam
- Imali smo rudnik željezne rude, imamo tu i rudnik cinka, olova i barita. Kao nusproizvodi iskopavanja ovih ruda u velikim količinama pojavljuju se i plemeniti metali, zlato, srebro, platina... – dodaje načelnik Kovačević.
Svojevremeno je Austro-Ugarska monarhija vršila eksploataciju silicija i mangana, a i danas postoje jame koje to dokazuju. Stanovnici ovog gradića prizivaju investitore, državu BiH da dođu i uzme sve ovo bogatstvo.
Za sada, mala, karakteristična bosanska čaršija ne krije ožiljke agresije na BiH. Na ulicama Vareša sreli smo penzionera Jozu Vrepca. S njim smo razgovarali ispred zgrade građevinskog preduzeća „Vranica“, gdje je zaradio svoju penziju. Danas prima 320 KM.
Čizmo: Imamo mnogo problema
- Pola od toga ode na lijekove. Ali, moje je prošlo, mene sekira što omladina ode, ko će ovdje ostati – pita se naš sagovornik Jozo.
Čizmo: Imamo mnogo problema
Posjetili smo i vareški Dom zdravlja. Ostaci prošlog sistema vidljivi su na samoj zgradi, ali i na otpalim keramičkim pločicama, natruhlim oknima prozora, stolicama starijim od većine uposlenika. U Domu zdravlja u Varešu liječi se skoro 10.000 stanovnika grada i okolnih sela. Ni ova ustanova nije bez problema: sve je manji broj osiguranih osoba zbog odlaska mladih, kubure sa zastarjelom medicinskom opremom, sama zgrada vapi za renoviranjem... Poseban problem je nemogućnost liječenja u Sarajevu, gdje Vareš geografski gravitira, odnosno bliže je u odnosu na Zenicu i Kantonalnu bolnicu.
Zastarjela oprema
Adis Čizmo, šef finansija u Domu zdravlja, kaže da veliki problem Domu zdravlja predstavlja smanjivanje broja osiguranika, o čemu ovisi i finasniranje.
- Suočavamo se s brojnim problemima, zastarjela oprema u svim službama - Stomatologiji, Ginekologiji, Hitnoj pomoći. U narednom periodu planiramo realizirati proces akreditacije našeg doma zdravlja i obaviti prijeko potrebno utopljavanje zgrade - kazao je Čizmo.
Nema autobuske stanice
Ono što nam je okupiralo pažnju jeste nepostojanje autobuske stanice. Autobusi se parkiraju na početku čaršije, gdje je i polazna stanica za autobuske linije prema, uglavnom, Sarajevu.
Kako je nastalo jezero Nula
Generacije nakon rata dobile su jezero Nula nastalo greškom, nemarom, na površinskom rudničkom kopu gdje se eksploatirala ruda.
Iznad grada postojali su površinski kop i jedna velika uvala. Pretpostavlja se da je duboka i do 200 metara. Površinski kop imao je sistem navodnjavanja, a kada je počela agresija na BiH, uvala je napunjena vodom, gdje su ostale i građevinske mašine. Danas je ovo jezero osnovno kupalište u ljetnom periodu.
