Razgovarao: Miralem AŠČIĆ

Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SDA, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govori o pismu koje su mu nezadovoljni državni poslanici ove stranke u Parlamentu BiH ponovo prije nekoliko dana uputili, svom odgovoru na pismo te aktuelnim dešavanjima u RS. Predsjednik SDA osvrnuo se i na posljednje optužbe iz opozicionog SDP-a da on i SDA podržavaju politiku HDZ-a BiH koja vodi ka razgradnji države, a samo za naš list odgovorio je i na pitanje o postojanju krize kada su pitanju bošnjačko-hrvatski odnosi.

- Nije riječ o krizi, već o činjenici da su ti odnosi krhki, kompleksni, često i danas opterećeni balastom prošlosti – kaže Izetbegović na početku razgovora.

Nema krize

Nedavno su državni parlamentarci Senad Šepić, Šemsudin Mehmedović, Salko Sokolović, Sadik Ahmetović, ali i član SDA Fuad Kasumović, na adresu SDA poslali novo pismo u kojem su iznijeli brojne pritužbe na Vaš rad kao predsjednika. Pojedini mediji već su objavili Vašu reakciju. Kako komentirate ove njihove navode?

- Sadik Ahmetović nije potpisao pismo. Njega je, za razliku od ostale trojice, odavno prošla postkongresna ljutnja. U politici svi ponekad gubimo i moramo imati snage da gorčinu poraza prevaziđemo. Sadik je smogao snage za to, kao uostalom i stotine nas koji smo prije njega gubili na unutarstranačkim izborima i nastavljali da služimo stranci i državi.

Šta se onda krije i ko se krije iza ovog pisma? Jesu li to samo potpisnici pisma, ili iza svega stoje neke druge strukture i nešto mnogo dublje?

- Nije riječ o bilo kakvim strukturama, već o uobičajenom nezadovoljstvu političara koji nisu izabrani, koji su zabrinuti za svoju poziciju u stranci, a time i poziciju na budućim kandidatskim listama za parlamentarne izbore koji se bliže. 

Naravno, ovi jednostavni ljudski motivi neće se priznati, već se prikrivaju kritikama novog rukovodstva „koje nema viziju, ne suprotstavlja se korupciji u državi i u vlastitim redovima, vodi pogrešnu kadrovsku politiku“ itd. Ovakvi napadi na novi saziv Predsjedništva i Glavnog odbora sadržani su u prvom pismu poslanom ni tri mjeseca nakon Kongresa SDA, dok nova struktura, faktički, nije ni počela s pravim radom. Ako je vjerovati trojici bivših potpredsjednika, i SDA i država u tih par ljetnih mjeseci su strmoglavo i nezaustavljivo krenuli nizbrdo.

Stvar prošlosti 

Prije dva dana i opozicioni SDP je optužio Vas i SDA da podržavate omalovažavanje države BiH i legitimiranje „Herceg-Bosne“. Kako Vi gledate na ove optužbe i koliko su one osnovane? 

- Jasna mi je doza gubitničke nervoze koju SDP ispoljava još od izbora 2014. godine. Ali, teže je razumjeti na osnovu čega smatraju da će javnost prihvatiti njihove tendenciozne etikete i parole? „Herceg-Bosna“ je stvar prošlosti, stvar historije, ključni akteri tog projekta su pred Tribunalom u Hagu. SDA nijednog trenutka nije „legitimirala“ taj projekt, dapače, snažno mu se suprotstavila. Naravno, SDA želi sarađivati s legitimnim predstavnicima bosanskohercegovačkih Hrvata u okvirima institucija države na svim nivoima. Otvaranje područnog ureda kabineta člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda odluka je dr. Čovića koja ne traži saglasnost drugih članova Predsjedništva. Srpski članovi Predsjedništva oduvijek imaju i kabinet u Banjoj Luci.

Smatrate li da su u posljednje vrijeme bošnjačko-hrvatski odnosi u krizi i koliko su oni bitni za normalno funkcioniranje države?

- Nije riječ o krizi, već o činjenici da su ti odnosi krhki, kompleksni, često i danas opterećeni balastom prošlosti. Politika koju zagovara i provodi HDZ BiH ima dio prioriteta koji nisu u fokusu interesa SDA, ili bilo koje druge probosanske stranke. Naš prioritet isključivo su reforme i investicije. 

U ovom mandatnom periodu, SDA je vrlo spremno i dobronamjerno radila na tome da se HDZ BiH vrati u okvire institucionalnog djelovanja na razini Federacije, nakon loših iskustava sa tzv. platformom. Nastavit ćemo takvu politiku, politiku saradnje i kompromisa u zajedničkom interesu obje stranke, oba naroda. Takvo je naše opredjeljenje, i opredjeljenje vladajuće koalicije. Uvjeren sam da i SBB kao partner u vlasti dijeli ovu našu spremnost. Međutim, to neće biti razlog za prihvatanje loših rješenja za bitne stvari, kao što su rješavanje pitanja Statuta Mostara, položaj javnog RTV servisa, oporezivanje kladionica itd.

Igra inata

Kako gledate na posljednja dešavanja u Republici Srpskoj? Koliko se problemi u Banjoj Luci mogu prenijeti na Federaciju? Očigledno je da u RS postoje ogromni problemi.

- Naravno da u RS postoje problemi. Vladajući SNSD već punu deceniju igra na kartu inata, na nacionalističke emocije, zasnivajući politiku na retorici i zanemarujući vrlo ozbiljne ekonomske probleme koji se gomilaju. Ti problemi su zajednički, jer je država zajednička. Bankrot entiteta RS imao bi veoma loše posljedice za sve. Već sada smo u situaciji da cijela država servisira propast nekih tamošnjih banaka. Ukoliko pak govorimo o najavljenim protestima, mitinzima i kontramitinzima, ja načelno smatram da u parlamentarnim demokratijama nema potrebe voditi politiku putem ulice.

Od Merkel očekujem podršku

Šta očekujete od sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koji je zakazan za 30. juni? 

-  Taj sastanak sastavni je dio kontinuirane podrške gospođe Merkel i Savezne Republike Njemačke BiH, našem euroatlantskom putu. Očekujem, svakako, da ćemo dobiti dodatno ohrabrenje da nastavimo tim putem, i konkretnu podršku kada je u pitanju prihvatanje naše aplikacije za članstvo u EU, i kada je u pitanju aktiviranje Akcionog plana za članstvo BiH u NATO-u.