Uvesti zapadni Balkan u Evropsku uniju: to je zadatak naše, a ne naredne političke generacije. Balkan je dio Evrope, i uvijek je to bio: nijedna politička granica ne može promijeniti ovu geografsku, historijsku i kulturnu stvarnost. Narodi na Balkanu su Evropljani: oni zaslužuju iste prilike, istu zaštitu i prava kao i svi drugi građani ovog kontinenta. EU neće biti cijela dok god ovaj region u srcu Evrope ne bude ujedinjen, kao dio naše zajednice.
Protekle godine, zemlje „zapadnobalkanske šestorke" i EU približile su se jedna drugoj. Mnogi od naših zajedničkih uspjeha bili su nezamislivi samo do prije nekoliko godina.
Političke prepirke
Bosna i Hercegovina iskoristila je novu inicijativu Evropske unije: krenula je s ključnim reformama i predala je zahtjev za članstvo u EU, prekidajući zastoj koji je ometao napredak zemlje na putu ka evropskim integracijama. Dvije decenije nakon posljednjih ratova, ovaj region više je stabilan i demokratski nego ikada prije.
Ipak, regionalna stabilnost i rast i dalje su krhka postignuća. Političke prepirke često su imale primat nad ostvarivanjem interesa građana. Obećanja o boljim uvjetima za život nije uvijek pratio stvarni i primjetni napredak. Složeno međunarodno okruženje, s novim izazovima, sporim ekonomskim oporavkom i promjenjivom globalnom ravnotežom moći, dodatni je pritisak na krhki region. Ponekad smo imali utisak da se ni sami mir ne može uzeti zdravo za gotovo.
Svi imamo isti interes da mir na zapadnom Balkanu bude nepovratan, kao i da se ostvari društveni, ekonomski i demokratski napredak. Ako se to desi, napredak ka članstvu u EU također će biti nepovratan. To je ključno koliko za Evropsku uniju toliko i za građane i lidere na zapadnom Balkanu.
Da bi doprinijela ovim ciljevima, EU i njene države članice trebaju stalno sarađivati sa svim prijestonicama u regionu. Zato ću ove sedmice posjetiti cijeli region zapadnog Balkana, kako bih se sastala s liderima i građanima u Podgorici, Sarajevu, Skoplju, Beogradu, Tirani i Prištini.
Željela sam tokom ovog putovanja posjetiti svih šest gradova, da to putovanje zaista bude regionalno. Svaka od zapadnobalkanske šestorke ima svoj identitet, svoje izazove i težnje. Ali je, također, jasno da saradnja, dijalog i pomirenje pozitivno utječu kako na svakodnevni život građana tako i na put ka članstvu u EU u cijelom regionu. Savladavanje zaostavštine prošlosti posebno je teško u BiH te napori svih stoga moraju biti nepokolebljivi.
Narednih dana posjetit ću univerzitete i imat ću priliku saslušati probleme i nadanja balkanske omladine: njihova je vizija ključna za oblikovanje sadašnjosti i budućnosti, oslobođenih predrasuda i animoziteta iz prošlosti. Sastat ću se sa svim vladama, obratit ću se parlamentima tamo gdje nisam imala priliku da to uradim ranije: a parlament je centar svake demokratije, gdje kreatori politika moraju pokazati odgovornost i odgovoriti na potrebe građana.
Odgovornost EU
Jer, to je suština našeg zajedničkog posla. Reforme u svakoj od zemalja nisu važne zato što ih vlade ili EU žele, nego zato što one mogu znatno promijeniti živote toliko ljudi u ovom regionu. Dinamika saradnje u BiH bit će ključna ne samo za napredak u pogledu zahtjeva za članstvo nego i da se zemlja osposobi da odgovori na potrebe građana.
Ubrzavanje ovih reformi zadatak je naše generacije. Ako želimo ostvariti vidljive i opipljive rezultate za naše građane i poboljšati kvalitet života ljudi, moramo ojačati našu saradnju danas, ne sutra. To je naša odgovornost širom Evrope, kako unutar Evropske unije tako i na zapadnom Balkanu.
(Autorica teksta je visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije)
