Zavod za kulturno naslijeđe Unsko-sanskog kantona suočava se s nizom izazova, ali i realizuje važne projekte usmjerene na očuvanje i promociju kulturne baštine, istaknula je direktorica Midhada Midžić.

Razgovarali smo s direktoricom Zavoda za kulturno naslijeđe Unsko-sanskog kantona, Midhadom Midžić, o viziji rada, izazovima i planovima ove ustanove.

Vizija i pravci djelovanja

- Vizija Zavoda u narednim godinama temelji se na sistematskom očuvanju, valorizaciji i promociji kulturnog naslijeđa kao ključnog dijela identiteta Unsko-sanskog kantona. Fokus je na zaštiti kulturnih dobara, njihovoj restauraciji i integraciji u razvoj kulturnog turizma, uz kontinuiranu edukaciju javnosti i jačanje svijesti o značaju kulturnog naslijeđa - kazala je Midžić.

Govoreći o izazovima, ističe da ih je više.

- Najveći izazovi s kojima se Zavod susreće jesu nedostatak finansijskih sredstava, kao i nedovoljna stručnost kadra, ali isto tako možda čak i veći problem predstavlja složen administrativni i pravni sistem u BiH, pritisak urbanizacije i neplanske gradnje, kao i još uvijek nedovoljna svijest javnosti o značaju zaštite kulturnih dobara. Ovi izazovi su karakteristični za institucije koje djeluju u oblasti kulturnog naslijeđa, gdje je zaštita često u sukobu s razvojnim interesima - navela je.

Projekti u fokusu

Kada je riječ o projektima, direktorica Midžić izdvaja nekoliko ključnih aktivnosti.

- Najznačajniji projekti koje Zavod trenutno realizuje i koji su u planu ove godine jesu hitna sanacija krovišta na Starom gradu u Velikoj Kladuši, koji je oštećen usljed požara 2023. godine, revitalizacija nacionalnog spomenika zgrade II zasjedanja ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu, za koji je Zavod obezbijedio glavni i izvedbeni projekat, kao i reviziju od ovlaštenih projektantskih kuća, a procedura pribavljanja dozvole za građenje je u toku kod Federalnog ministarstva prostornog uređenja, te sanacija krovišta i stepeništa nacionalnog spomenika Turbe–Mauzolej u Bihaću. To su samo neki od projekata koji će u 2026. godini biti u fokusu ove ustanove - ističe.

Dodaje i jedan važan segment promocije nematerijalne baštine:

- Zatim bih još spomenula i promociju uvrštavanja "masnice" kao tradicionalnog krajiškog jela na Otvorenu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine, koju vodi Federalno ministarstvo kulture i sporta, a koju planiramo upriličiti na nekoj od lokacija koje predstavljaju značajno kulturno dobro na području Unsko-sanskog kantona, s ciljem upoznavanja javnosti.

Saradnja s lokalnim zajednicama

- Zavod ima dobru saradnju s lokalnim zajednicama u smislu finansijske podrške projektima koji se realiziraju na području određenog grada ili općine. Implementacijom projekata u lokalnim zajednicama Zavod direktno doprinosi razvoju ekonomskih mogućnosti, kao i širenju svijesti o značaju kulturnog naslijeđa za razvoj, što u konačnici jača kolektivni identitet zajednice - kaže Midžić.

Govoreći o digitalizaciji, naglašava da je to jedan od važnih koraka.

- Postoji jasna potreba digitalizacije kulturnih dobara i uspostavljanja baze podataka i jedinstvenog registra, koristeći pri tome savremene tehnologije u dokumentovanju. Zavod ide u tom pravcu, pripremajući teren i stvarajući uslove za realizaciju procesa digitalizacije, naravno uz obezbjeđenje finansijskih sredstava za nabavku neophodne opreme i tehnologije za uspostavljanje ovog procesa. Uspostavom digitalnog registra kulturnih dobara omogućilo bi se efikasnije upravljanje i dostupnost podataka o kulturnom naslijeđu - navodi.

- Trenutni pravni okvir karakteriše fragmentiranost između različitih nivoa vlasti, postojanje kantonalnih i entitetskih zakona, nedovoljna harmonizacija propisa i slično. Iako postoje zakoni, kao što je, na primjer, Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa Unsko-sanskog kantona, u okviru kojeg Zavod djeluje, njegova primjena je često otežana zbog administrativne složenosti, kao i zbog manjkavosti ovlasti i nedostatka konkretnih mehanizama djelovanja kojima bi Zavod mogao poduzimati konkretne mjere. Zbog navedenih razloga Zavod je u fazi izrade nacrta novog zakona o zaštiti kulturnog naslijeđa USK-a - pojašnjava.

Dodaje da bi novi zakon unaprijedio sistem i omogućio efikasnije djelovanje na terenu.

Finansiranje Zavoda

- Glavni izvor finansiranja Zavoda je Budžet Unsko-sanskog kantona, putem granta za kulturno naslijeđe – nacionalni spomenici, preko Ministarstva obrazovanja, kulture, nauke i sporta Unsko-sanskog kantona. Jedan dio sredstava Zavod dobija od gradova i općina u smislu sufinansiranja projekata. Značajnu ulogu ima i inicijativa Zavoda da aplicira na javne pozive federalnih ministarstava koji se odnose na kulturno naslijeđe. Održivost finansiranja je izazov, jer često zavisi od budžetskih prioriteta i dostupnosti grantova - ističe.

Na kraju razgovora, Midžić naglašava ključne ciljeve.

- Jedan od ciljeva jeste da se Zavod nametne kao ključna ustanova u smislu zaštite i promocije kulturne baštine, kao i jačanju svijesti o njenom značaju za sve sfere društvene zajednice. Također, Zavod bi trebao biti prepoznat kao ključna ustanova u pružanju podrške razvoju turizma stavljanjem kulturnih dobara u funkciju turističke ponude na području Unsko-sanskog kantona.

Posebno ističe važnost strateškog planiranja:

- Važno je da se projekti poput rehabilitacije nacionalnog spomenika Konak u Bihaću, Starog grada Ostrovice, Starog grada Velika Kladuša i Jevrejskog groblja u Bihaću uvrste u strateške planove kantona, odnosno gradova i općina, radi lakšeg i kontinuitetnijeg obezbjeđenja finansijskih sredstava.