Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iz Naroda i pravde (NiP) Kemal Hrnjić oglušio se na pozive Eko akcije da organizuju javni skup na kom bi se razgovaralo o tome kako od bespravne gradnje zaštititi jednu od najvrednijih bh. rijeka. Nedavno su iz ove nevladine organizacije poslali poziv na hitnu akciju i Hrnjiću i federalnoj ministrici okoliša i turizma Nasihi Pozder iz Naše stranke. Kažu kako su od ministrice Pozder dobili odbijenicu, s izgovorom da ministarstvo nema novca, a radi se o svega nekoliko hiljada konvertibilnih maraka.

Karijera na Bihaću

- Od ministra Hrnjića nismo uopće dobili odgovor – kaže za „Avaz“ aktivista i predsjednik Udruženja „Eko akcija“ Anes Podić.

U međuvremenu, devastacija Une dostigla je razmjere nepovratnog uništavanja. Bespravna gradnja, betoniranje obala i ispuštanje kanalizacionih cijevi u tok rijeke napravili su štetu koja se ne može popraviti, ali ako se ne zaustavi Una može nestati jer već sada neki od rukavaca rijeke više ne postoje. Posebno je sramotno što Una ne zanima Hrnjića koji je iz Bihaća i koji je svoju političku karijeru gradio na Bihaću i Uni. Kako je tvrdio, jedan od tri strateška projekta NiP-a bio je Nacionalni park u Bihaću, a glas za njega i NiP navodno je značio investicije u Bihać. Najavljivao je da se Nacionalni park može unaprijediti, jer Bihać ima izuzetnu šansu kada je u pitanju turistička sezona. Pokazalo se da takve investicije u Bihaću i šanse za turizam znače zapravo prešutno dozvoljavanje bespravne gradnje uz obale Une. Istraživanje Nacionalnog parka 'Una' potvrdilo je zabrinjavajući trend u kojem se, kako navode, betoniranje obala i građevinski zahvati na Uni sve češće interpretiraju kao razvoj turizma.

Selektivan pristup

- Kad je trebalo braniti Unu od gradnje male hidroelektrane u Hrvatskoj, odmah se podigla federalna kuka i motika. Frcala su oštra, beskompromisna saopćenja ministara i vlada – kaže Podić i dodaje da su tada bez problema da potroše novac organizovali okrugli sto, dok za skup o Uni nemaju novca.

Istovremeno se, naglašava Podić, natječu u zaštiti drugih rijeka, pa su prije nekoliko dana objavili kako će isto tako, beskompromisno i hrabro, štititi Neretvu od hidroelektrana i brana u Republici Srpskoj, navodi organizacija. Podić tvrdi da vlasti imaju selektivan pristup kada je riječ o zaštiti voda unutar Federacije BiH i van nje, te posebno naglašava da postoji razlika između političkih reakcija i konkretnih mjera na terenu.

Nema preciznih podataka o tome koliko je betonskih terasa vikendaša „obaloutvrda“, ali ekolozi procjenjuju da ih je na stotine. Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), u zonama Lohovo i Račić, koje predstavljaju područja izuzetnih prirodnih vrijednosti, na svega kilometar i po riječnog toka izgrađeno je gotovo 50 vikendica i pomoćnih objekata, uz desetine betonskih plaža, podzida i molova.

Kilometri betona

Na svega 60 km toka od Martin Broda do Bihaća, evidentirano je više od 5,6 km betona direktno u vodi što ukazuje da je gotovo 10 posto obale izmijenjeno i degradirano.

Ipak, stvarni gubitak daleko je veći, jer beton u potpunosti uništava funkcije riječnih ekosistema. To nije samo brojka, to su prekinuta obala, uklonjena vegetacija i izgubljena staništa, upozoravaju iz Nacionalnog parka „Una“.