Bosna i Hercegovina je, prema izvještaju o napretku Evropske komisije za 2014. godinu, na samom začelju zemalja u regionu, kada je riječ o ispunjavanju EU obaveza na putu ka članstvu.

Najviše se spočitava nedostatak političke volje lidera da se istinski bave reformama nužnim za evropski put BiH. Masovni protesti građana u februaru su, kako se ističe, naglasili svu krhkost socioekonomske situacije u BiH.

Potcrtane su političke napetosti u Vijeću ministara BiH u vezi s podjelom nadležnosti, a nastavljene su i po različitim nivoima vlasti. Vladajuće elite, kaže se, i dalje instrumentaliziraju političke i etničke, zatim uskostranačke interese po mnogim važnim pitanjima.

- Za Bosnu i Hercegovinu je napredak ka EU veoma važan. Od velike važnosti je da se sve razine vlasti nakon izbora brzo formiraju i da se brzo naprave konkretni koraci za potrebne reforme. Političko vodstvo duguje BiH i njenim građanima osiguranje jasnog smjera na evropskom putu – kaže se u zaključcima izvještaja Evropske komisije o napretku za BiH za 2014, koji je danas na sjednici Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta prezentirao evropski komesar za proširenje EU Štefan Fuele.

"Avaz" objavljuje integralni dio izvještaja koji se odnosi na zaključke i preporuke za BiH:

Komisija je zaključila da je Bosna i Hercegovina napravilo vrlo ograničen napredak u ispunjavanju političkih kriterija. BiH nije prevladala zastoj u procesu evropskih integracija, dok većina ostalih zemalja u regiji napreduju odlučno.

Ovakva situacija, koja je za žaljenje, uzrokovana je najvećim dijelom nedostatkom kolektivne političke volje lidera. Potrebno je unaprijediti učinkovitost i funkcioniranje političkih institucija na svim razinama vlasti, te hitno omogućiti dobro funkcioniranje mehanizma koordinacije o pitanjima EU.

Na masovnim društvenim protestima početkom 2014, izražene su socioekonomske potrebe građana, koje moraju biti prioritet svih razina vlasti, a posebno rješavanje vrlo visoke nezaposlenosti mladih, te pomoć onima koji su pogođeni obilnim poplavama u maju.

Kao odgovor na te proteste Komisija je započela tri inicijative za promjenu fokusa usmjerenog prema reformama i pitanjima od neposrednog interesa za građane. Došlo je do proširenja EU-BiH Strukturiranog dijaloga o pravosuđu dodatnim pitanjima iz oblasti vladavine prava.

 Formirana je zajednička grupa EU-BiH koja će ubrzati provedbu projekata koje finansira EU, a usmjerena je na jačanje ekonomskog upravljanja. Agenda „Sporazum za rast i zapošljavanje“ predstavljena 24. jula, treba biti temelj za hitne ekonomske reforme i Nacionalni program za ekonomske reforme koje Komisija očekuje da će BiH razvijati početkom 2015. godine.

Komisija, također očekuje da će BiH prihvatiti hitno prilagodbu trgovinskog dijela Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i sporazuma u pogledu pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji na temelju tradicionalne trgovine između dviju zemalja.

Politički kriteriji

Ostvaren je vrlo ograničen napredak u ispunjavanju političkih kriterija. Nije došlo do konkretnog napretka u osiguravanju funkcionalnosti i održivosti institucija. Isto tako, Parlamentarna skupština BiH je ostvarila vrlo ograničen napredak u usvajanju zakona vezanih za EU. Politički i međuetnički sukobi imali su značajan negativan utjecaj na rad Državnog i Federalnog parlamenta. 

Unatoč intenzivnim naporima Komisije, država još uvijek nije implementirala preudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“.

To je dovelo do situacija da je komesar za proširenje EU Stefan File još u februaru završio svoj ​​angažman u na ovom pitanju. Dok god slučaj „Sejdić-Finci“ ne bude riješen BiH će ostati u suprotnosti s vlastitim međunarodnim obavezama.

Nedostatak učinkovitog koordinacijskog mehanizma o pitanjima vezanim za EU i dalje će utjecati na interakciju zemlje s EU, uključujući razinu finansijske pomoći. Strategije sektora u cijeloj zemlji na područjima kao što su promet, energija i okoliš, još uvijek nisu usaglašene, no i dalje su preduvjeti za pomoć u tim oblastima.

S obzirom na političku klimu, vrlo ograničen napredak je postignut u reformi javne uprave i poboljšanju njene sposobnosti da ispuni zahtjeve EU integracija. Učinkovitost i funkcioniranje javne uprave pogotovo između različitih razina ostaje pitanje za kojeg treba izraziti ozbiljnu zabrinutost. Na području reforme pravosudnog sistema uočen je mali napredak. Strukturirani dijalog o pravosuđu ostaje važna platforma za konsolidaciju konsenzusa o reformi pravosuđa, te je stoga dodatno proširen na druga područja iz oblasti vladavine prava. Napravljen je mali napredak u promicanju reforme za smanjenje korupcije, koja i dalje utječe na cijeli javni sektor, a ostaje najakutnija na području pružanja usluga, kao i pristupu zapošljavanja.

Povećan je politički i finansijski pritisak na medije, zatim zastrašivanja i prijetnje novinarima i urednicima, što je za ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je osigurati učinkovitu prevenciju i istrage u slučajeva govora mržnje, nasilja i diskriminacije LGBT osoba.

Ekonomski kriteriji

U 2013. godini ekonomija se lagano oporavljala i rast je iznosio 1,5 posto. Međutim, ovaj skromni uspon posrnuo je već u prvoj polovini  2014., a rast je ponovo usporen. Taj kratkoročni rast dodatno je potkopan usljed poplava u maju.

Nezaposlenost je i dalje izrazito visoka. Kvalitet javnih finansija veoma je nizak, iako je upravljanje javnim finansijama nešto ojačano. Unatoč manjim poboljšanjima, konsenzus o osnovama ekonomske i fiskalne politike i dalje je slab i onemogućuju reforme na razini države. Veliki i neučinkovit javni sektor s više preklapanja nadležnosti nastavlja se nametati kao rizik za fiskalnu održivost. Neučinkovit pravni i pravosudni sustav koči sposobnost institucija, postaje strašna prepreka za investicije, te izvor korupcije.

Kao i prošle godine, Bosna i Hercegovina je postigla manji napredak prema djelotvornoj tržišnoj ekonomiji. Značajni napori u reformama, trebaju biti potaknuti odlučnošću kako bi se omogućilo zemlji da se dugotrajno nosi s konkurentskim pritiscima i tržišnim snagama unutar Unije. Niska učinkovitost javne potrošnje u Bosni i Hercegovini i dalje je problem. U tom kontekstu, fiskalno izvještavanje treba biti dodatno poboljšano. Potrebno je donijeti mjere kako bi se uklonile strukturalne rigidnosti poput pretjeranog oporezivanja rada, slabo usmjerenih socijalnih transfera i neučinkovitosti obrazovnog sisitema, te povećala potražnja za radnom snagom. Udio javnih kompanija u ekonomiji i dalje je visok. Vlasti bi trebale ponovo pokrenuti privatizaciju kako bi se poboljšala fiskalna situacija i uspostavila veća konkurencija.

 EU zakonodavstvo

Nedostatak istinske političke podrške programima EU, odsustvo funkcionalnog mehanizma koordinacije o pitanjima EU-a i unutarnjih sporova o nadležnostima rezultirali su ograničenom napretku u pogledu približavanja zakonodavstva i standardima Europske unije u širokom rasponu sektora. U nizu područja dalji napredak ometa nedostatak strategije u cijeloj zemlji. 

Nažalost, nedostatak usklađivanja sa zahtjevima EU u području poljoprivrede i ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarstva, fitosanitarne politike i ribarstva i dalje spriječava izvoz roba životinjskog porijekla u Evropsku uniju. Došlo je do ozbiljnog i trajnog kršenja obaveza BiH prema Ugovoru o energetskoj zajednici u oblasti plina koji treba hitno riješiti. Bilježi se napredak na području unutrašnjeg tržišta s donošenjem Zakona o javnim nabavkama.