BIH

Sjećanje na akciju "Trebević 2": Ubistvo nedužnih mladića i danas obavijeno velom tajne

Na današnji dan prije 21 godinu

E. D. Š.

26.10.2014

Uspostava zakona u svojim redovima i vraćanje odmetnutih vojnih grupa u sistem, odnosno obračun s kriminalcima u vlastitim redovima, bio je formalni cilj vojno-policijske akcije „Trebević 2“ u Sarajevu, organizirane na današnji dan prije 21 godinu. Nažalost, bio je to jedan od crnih datuma u odbrani BiH, jer su borci Armije RBiH i pripadnici policije u opkoljenom Sarajevu pucali jedni na druge. 

Odgovor šutnjom 

Akcija je počela 26. oktobra 1993. godine, a naređenje je dan ranije izdao tadašnji predsjednik predsjedništva RBiH, rahmetli Alija Izetbegović. Trebalo je smijeniti i uhapsiti komandante 10. brdske brigade Mušana Topalovića Cacu i zamjenika komandanta 9. motorizovane brigade Ramiza Delalića Ćelu. Tog dana poginulo je 14 boraca i policajaca. Dan kasnije u pokušaju bijega ubijen je Mušan Topalović Caco. 

Bivši pomoćnik ministra policije RBiH Avdo Hebib u toj je akciji izgubio sina Admira. 

- Najradije bih, s obzirom na to kakvo je stanje, ništa da ne govorim nikome. Šutnja je za neke ljude najbolji odgovor i govor. Znate, sve su svalili na tog nesretnog Topalovića, koji je pokušao pobjeći pa su ga ubili u tom bijegu. Da nije bježao, mogao se sada slobodno šetati Sarajevom, kakav je bio kurs i odnos politike - priča nam s gorčinom Avdo Hebib. 

avdo-hebib-1

Foto: (Hebib: Sve svalili na Topalovića)

Kaže da je sve bilo pogrešno i puno anomalija od početka planiranja akcije do njenog izvođenja. 

Platili životom 

- Nečije gluposti moje dijete i nečiji drugi najmiliji platili su životom. Djeca su potpuno nespremna gurnuta u jednu takvu situaciju. Takav neodgovoran odnos nastavlja se do današnjeg dana. Dozvolilo se da predsjednik države, rahmetli Alija Izetbegović leži pored tog zločinca. Ima li tu komentara? Pored onih časnih momaka. Nakon toga svaki komentar je suvišan. Ko je odgovarao od rukovodstva vojske koja je to trebala voditi, ko je odgovarao od policije? Niko! To je tragedija ovog društva - rekao nam je Hebib.    

Tog 26. oktobra 1993. godine, osim Admira Hebiba, živote su izgubili i Elvir Šovšić, Jasmin Čamdžija, Izet Karšić, Kemal Kojić, Dragan Miljanović, Slaven Markešić, Srđan Bosiljčić, Hamid Humić. Ubijeni su mučki, ali za njihovu smrt niko nije odgovarao. 

Naređenje komandanta

Dževad Rađo, predsjednik Saveza dobitnika najviših ratnih priznanja FBiH, bio je učesnik u ovoj akciji. 

- Kao komandant bataljona Vojne policije izvršio sam zadatak po naređenju komandanta Armije RBiH. Drugi dio zadatka je radila Uprava bezbjednosti, a treći Ministarstvo unutrašnjih poslova, Prvi korpus Vahida Karavelića i tako redom. Ja sam dao tri svoja oficira u otkomandu Upravi vojne bezbjednosti Generalštaba Armije RBiH za izvršenje njenog zadatka. Tražio sam da ih vrate u jedinicu, oni su mi rekli da su poginuli. Što se tiče vojnika koji su bili pod mojom komandom, samo je jedan izvrnuo nogu - ističe Rađo. 

Rađo: Sve je moglo biti drugačije

Dževad Rađo, kada je u pitanju ova akcija, kaže da je sve moglo biti drugačije. 

radjo

Foto: (Rađo: Tražio sam obrazloženje) 

- Tu je stvar u organiziranju, planiranju i izvođenju akcije. Propuste su, očigledno, napravili u Upravi vojne bezbjednosti, jer su tu poginula trojica mojih, trojica iz Prvog korpusa i trojica iz MUP-a. U pisanoj formi sam tražio da mi obrazlože gdje su mi trojica oficira. Ali... To je to - kazao nam je Rađo. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.