Bivši predsjednik RS Radovan Karadžić porekao je odgovornost za strahote počinjene tokom sukoba u BiH početkom 1990-tih godina.
Žrtve se nadaju pravednoj presudi u nedavno zaključenom suđenju osumnjičenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, kojom bi se, kako kažu stručnjaci, mogli unaprijediti odnosi između dvaju entiteta u Bosni i Hercegovini.
Ratni predsjednik Srpske Republike u BiH, kasnije nazvane Republika Srpska, Karadžić je najviši zvaničnik, osim predsjednika Srbije, kojem je suđeno u Hagu. Karadžić je porekao odgovornost za strahote počinjene tokom sukoba.
Ratni zločini i genocid
U optužnici od 11 tačaka podignutoj u maju 2000, umjesto prvobitne optužbe podignute u julu 1995, Karadžić se tereti za veliki broj ratnih zločina nad nesrbima, uključujući tu i istrebljivanje, ubistva, namjerna ubistva, progon, deportaciju, nečovječna djela, terorisanje i uzimanje talaca.
On se tereti za genocid po dvije tačke optužnice, zbog 44-mjesečne opsade Sarajeva i zbog masakra u Srebrenici iz 1995.
Rat u BiH, koji je trajao četiri godine, ostavio je iza sebe 100.000 mrtvih i prisilio više od milion ljudi da napuste svoje domove. Munira Subašić, predsjednica Udruženja majki enklave Srebrenice i Žepe, izjavila je za SETimes kako žrtve očekuju da će Karadžić biti osuđen na zatvorsku kaznu.
"Mi pratimo to suđenje s velikom pažnjom. Očekujem da će suđenje biti pravedno i smatram da će on biti osuđen ne samo za genocid u Srebrenici, nego i za sve zločine koje su njegove snage počinile na teritoriji BiH. U presudi se mora jasno navesti da je on odgovoran za ratne zločine i za genocid," izjavila je Subašićeva.
Tužioci na sudu pod pokroviteljstvom UN-a zatražili su doživotnu kaznu zatvora za bivšeg lidera.
Karadžić je 3. oktobra izjavio da bi sud trebao uvažiti istinu i osloboditi ga od odgovornosti za strahote za koje je on optužen.
"Ja marim samo za istinu, i istina će me osloboditi od sve odgovornosti, osim moralne odgovornosti, jer se osjećam tužno zbog sviju," izjavio je on.
Zvaničnici smatraju da bi ovo mogla biti prekretnica za odnose između dvaju entiteta u BiH.
"Ovo je vrlo važna presuda za zemlju," izjavio je za SETimes Mirsad Đonlagić, poslanik u parlamentu Federacije BiH. ''Ta presuda treba predstavljati novi poziv na dijalog između entiteta u BiH i svi bi je trebali prihvatiti kao istinu i kao realnost. Od presudne je važnosti da domaći političari također prihvate tu presudu kao realnost i predstave je narodu kao takvu. Pomirenje u BiH nije lak ni jednostavan proces, ali on mora početi od nečega.''
Međutim, Muhamed Džemidžić, direktor Helsinškog komiteta BiH, izjavio je da je sud u Hagu u jednom dijelu propustio ispuniti svoju obavezu prema BiH i njenom narodu.
"U predmetu Karadžić sigurno će doći do zatvorske kazne, ali to će biti kao i kod svake druge kazne za ratne zločine. Domaći političari podgrijavaju takva osjećanja sa svojom nacionalističkom retorikom. I oni to rade već više od 20 godina. Zato smatram da ovaj politički šou teško može olakšati odnose između naroda koji žive u BiH," izjavio je Džemidžić za SETimes.
Svi znaju ko je odgovoran
Građani Sarajeva očekuju da će sud kazniti Karadžića zbog toga što je držao grad u opsadi više od dvije godine.
'Nije bilo struje, hrane, vode. Granate su eksplodirale svakodnevno, a snajperi su nas držali blokirane u podrumima više od dvije godine. Rezultat: preko 10.000 poginulih u Sarajevu. Sad izgleda nestvarno da se tako nešto desilo u sred Evrope. Svi znaju da su Karadžić i njegov vrhovni general (Ratko) Mladić odgovorni za to," izjavio je za SETimes Nijaz Ramadani, sociolog iz Sarajeva.
Suđenje Karadžiću počelo je 2009, nakon što je on uhapšen u Srbiji i izručen sudu u Hagu, nakon što je više od jedne decenije bio u bijegu. Očekuje se da će presuda biti izrečena u ljeto 2015.
