U Bosni i Hercegovini je počinjena generacijska greška nametanjem javnog upisa dionica za model privatizacije te izdavanjem certifikata kojima je kupovan socijalni mir a nisu stvarana nova radna mjesta.
To je mišljenje međunarodnog eksperta za razvojnu ekonomiju Zlatka Hurtića, uvodničara na današnjoj redovnoj sesiji asocijacije nezavisnih intekelktualaca "Krug 99" u Sarajevu o temi: "Zablude i kontroverze socijalno-ekonomskog stanja BiH".
- Odgovorno tvrdim da privatizacija nije bila ni pljačkaška ni tajkunska, kako se često o tom procesu govori i piše, već je neuspjeh uzrokovan greškama. Takav model je privukao investitore kojima je cilj bio kupovina imovine a ne pokretanje proizvodnje - izjavio je Hurtić.
Foto: B. Nizić
Druga kontroverza socijalno-ekonomskog stanja u državi su, po njemu, ogromna budžetska davanja za socijalnu zaštitu, najveća u regionu, koja ne donose željeni cilj - socijalnu sigurnost građana već, naprotiv, siromaštvo raste.
Hurtić zaključuje da toliki budžetski novac za ove namjene ne ide u cjelosti u prave ruke nego nesiromašnim kategorijama.
- Da li je ovdje u pitanju neznanje, nesposobnost vlada ili kupovina izbornih poena - problematizira on uz napomenu da su borački zakoni donošeni pred izbore.
Treća kontroverza aktuelnog socijalno-ekonomskog stanja u BiH je radno zakonodavstvo, koje po njegovim riječima, poslodavce tjera da dio radnika zapošljavaju nacrno jer jedino tako mogu finansijski opstati. U suprotnom, ako bi se ponašali posve legalno, loše bi prošli.
- Naš zakon o radu kreira, dakle, nova radna mjesta, ali u sivoj ekonomiji. Onog momenta kad registrirate biznis, stali ste pred 'streljački stroj' - riječi su Zlatka Hurtića.
Selektivna primjena Zakona o stečaju samo je jedna od posljedica lošeg poslovnog ambijenta u državi, također smatra on.
- Da li se taj zakon primjenjuje gdje treba ili samo za 'politički' slaba preduzeća - problematizira Zlatko Hurtić i kao očit primjer za (ne)primjenu Zakona o stečaju navodi slučaj tuzlanske firme "Dita".
