Evropska unija će s 10 miliona eura pomoći da se zemlje Zapadnog Balkana izbore s islamskom radikalizacijom i prilivom terorista, piše B92.
To je predložila Evropska komisija (EK) u sklopu osjetnog jačanja bitke protiv terorizma na tlu Evrope, a posebno je ukazano i na hitno aktiviranje plana o saradnji EU i država Zapadnog Balkana u sprječavaju šverca vatrenog oružja koje se u velikim količinama iz tog regiona švercuje u Uniju.
Obavještajna saradnja
Nove predložene mjere EU treba da uključe i do sada nedovoljnu obavještajnu saradnju i razmjenu informacija između samih članica Evropske unije, što bi se odvijalo "u najstrožijoj povjerljvosti" preko EU policijske agencije Europol, u sklopu Evropskog antiterorističkog centra.
Članice EU i Komisija su istovremeno, kako je ukazala i portparolka u EK Maja Kocijančič, "osudile strašni i zločinački napad" islamskog teroriste na policijsku stanicu u Zvorniku i podvukle da je to "napad na institucije BiH koje su tu da bi zaštitile i osigurale interese naroda BiH".
Visoki funkcioner EK zadužen za bitku protiv terorizma Žil de Kerkov je nedavno u raspravi o bezbjednosti u Evropskom parlamentu stavio do znanja da se prati djelovanje islamskih terorista u Bosni.
Na pitanje da li nove mjere za saradnju sa Zapadnim Balkanom zarad suzbijanja terorizma znače da se vidi i opasnost šireg povezivanja islamskih ekstremista u regionu ili preko regiona, što je makedonski predsjednik Đorđe Ivanov svojevremeno nazvao "prijetnjom balkanskog kalifata", evropski diplomatski izvori su uzvratili da "baš takva saznanja ne postoje".
Predočili su, međutim, da skrovišta i jataci islamskih terorista, uključujući Al-Kaidu i "kalifat" tzv. Islamske države, dijelom postoje na prostoru Zapadnog Balkana, naročito u Bosni, Albaniji, Kosovu, pa i Makedoniji, jer je odatle u redove "Islamske države" u Siriji i Iraku regrutovano više stotina ekstremista.
Krijumčarenje oružja
Evropske diplomate su rekle da o tome svjedoči i činjenica da su bugarske vlasti nedavno na bugarskoj teritoriji uhapsile islamske ekstremiste koji su putovali iz Iraka i Sirije ili u ove zemlje.
U dokumentu EK Evropski program za bezbjednost 2015-2020. se također podvlači da je "krijumčarenje oružja preraslo u krajnje opasne spoljne razmjere, jer se velike količine vatrenog oružja švercuju u EU iz susjednih zemalja, gdje i dalje postoje velike zalihe vojnog naoružanja.
I, kako se navodi, "nedavni operativni akcioni plan s državama na Zapadnom Balkanu mora se u punoj mjeri sprovesti i, ako se pokaže da je djelotvoran, primjeniti i na druge susjede, posebno na Bliskom istoku i sjeveru Afrike".
Zvaničnici u Briselu su ukazali na poruku EK da su "nedavni teroristički napadi na ljude i vrijednosti Evrope bili utanačeni preko granica".
"To pokazuje da se moramo zajedno boriti da osujetimo te prijetnje... a prekogranični izazovi dovode u pitanje sposobnost pojedinih zemalja da se s tim bore, tako da to zahtjeva podršku EU da se izgradi povjerenje za saradnju, razmenjuju informacije i zajednički djeluje", naveli su.
U EU je to, kako su primjetili, postalo visoko osetljivo političko pitanje i zbog toga što, kako pokazuju najnoviji nalazi Eurobarometra, skoro polovina građana EU smatra da je terorizam glavna nevolja s kojom se suočavaju.
Nove mjere, koje je predložila Evropska komisija u sklopu Evropskog programa za bezbjednost 2015-2020, prevashodno bi bile usredsređene na bitku protiv terorizma, organizovanog kriminala i sajber kriminala, kao i na sprečavanje ekstremističke islamističke indoktrinacije preko interneta.
Evropska komisija navodi da će "ojačati podršku partnerskim zemljama da se uhvate u koštac s izazovima terorizma" i precizira da će pet miliona eura biti namjenjeno za sprječavanje "radikalizacije na području Sahela i Magreba", a još pet miliona eura za sprječavanje dolaska islamskih terorista u EU sa Zapadnog Balkana, sjevera Afrike i Bliskog istoka.
Prijedloge Komisije u Briselu treba u maju da potvrdi Savjet ministara EU, a visoka predstavnica EU Federika Mogerini je izjavila da "ovim novim prijedlozima želimo da partnerima EU pomognemo da se uhvate u koštac s terorizmom, sukobima, trgovinom ljudima i ekstremizmom.
Komesar EK za unutrašnje poslove i migraciju Dimitris Avramopulost je upozorio da su temeljne mere nužne zato što "nema bezbjednosti bez slobode, ali ni slobode bez bezbjednosti".
