Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta BiH nedavno su izabrali po tri člana Interresorne radne grupe koji će s još po tri člana iz Vijeća ministara i Centralne izborne komisije (CIK) BiH pokušati doći do suštinskih izmjena Izbornog zakona u BiH. No, od devet članova Grupe iz izvršne i zakonodavne vlasti, samo jedan je iz opozicije, ako se SNSD može ubrajati u opoziciju, s obzirom na to da je ova stranka na vlasti u Republici Srpskoj.

Suštinske promjene

Martin Raguž, predsjednik HDZ-a 1990 i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, u razgovoru za „Dnevni avaz“ kaže da je nedopustiva dosadašnja sporost u izmjenama ovog zakona te upozorava da su i opozicija i nevladin sektor morali biti adekvatnije zastupljeni u procesu izmjena izbornog zakonodavstva.  

- To što su u Radnoj grupi samo predstavnici vlasti, vladajuće stranke koriste da na neki način konzerviraju status quo, a mi mislimo da taj status quo nije dobar. I opozicija i nevladin sektor i eksperti morali su adekvatnije biti zastupljeni u Interresornoj radnoj grupi, jer pitanje Izbornog zakona i njegovih ozbiljnih suštinskih i neminovnih promjena je poslije promjene Ustava najvažnije političko pitanje – ističe Raguž.

On podsjeća da su stranke na vlasti, čiji su predstavnici i danas članovi Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona, godinama radile na promjenama izbornog zakonodavstva, ali da do suštinskih promjena nije došlo.

- Upravo iz tih razloga opoziciji je apsolutno bilo mjesto u toj grupi i u tom procesu. Kao što je i nevladinom sektoru, za čije sam se učešće u izmjenama Izbornog zakona zalagao i u Domu naroda. Zato je i pred opozicijom i pred nevladinim sektorom obaveza monitoringa izmjena Izbornog zakona, jer ako se tu ne napravi ozbiljna i transparentna dimenzija, onda je pitanje demokratičnosti objektivno upitno – naglašava Raguž.

Najslabije karike

On ističe da se u nastojanjima da se izborni proces u BiH učini nezavisnim od dnevne politike, a pri čemu značajnu ulogu ima eliminiranje ili poboljšanje najslabijih karika u zakonima koji reguliraju ovu oblast, mora uključiti i međunarodna zajednica.

- Našoj argumentiranoj i javnoj borbi protiv svih eventualnih nepravilnosti trebaju se pridružiti i oni koji su uključeni u demokratske procese u BiH, od OSCE-a do OHR-a, kako bi pomogli da se izborni proces u BiH učini neovisnim od dnevne politike i regularnijim. To je interes, inače ćemo imati ovakvo stanje kao što imamo 20 godina - potcrtava Raguž.

Pozitivan pritisak

Raguž ističe da je, kada je vlast već formirala svoju Radnu grupu za izmjene Izbornog zakona, na opoziciji, nevladinom sektoru, ali i cjelokupnoj javnosti da nadziru proces izmjena jednog od zakona čije bi odredbe i njihova dosljedna primjena trebale biti garant fer i poštenih izbornih ciklusa u BiH.

- Proces izmjena Izbornog zakona potrebno je otvoriti javnosti i mora se znati svačija pozicija u tome. I opozicija i nevladin sektor moraju vršiti jedan pozitivan pritisak da se stvari ozbiljnije promijene – zaključuje Raguž.

Noga u gipsu

Raguž je inače za „Avaz“ jučer potvrdio da mu je zbog prijeloma stopala, noga u gipsu. Zbog toga će kraće vrijeme biti odsutan iz javnog života. Inače, Raguž je istu nogu povrjeđivao i ranije, a posljednji put nakon pada na Kongresu SDA 26. maja kada se u svojstvu gosta, nakon obraćanja prisutnima pokliznuo i pao.

Slomio stopalo

Martin Raguž bit će kraće odsutan iz javnog života, jer je zadobio prijelom stopala, saopćeno je iz HDZ-a 1990. Raguž se nalazi na kućnom liječenju i mora mirovati, a u redovnoj je komunikaciji sa saradnicima i aktivno učestvuje u vršenju svojih stranačkih i parlamentarnih obaveza.