Prateći ovih dana dramatične događaje u Grčkoj, prazne police u prodavnicama, ogromne redove pred bankama i benzinskim pumpama, i građani naše zemlje strahuju pitajući se prijeti li i nama grčki scenarij. 

Stara tradicija

Podsjetimo, Grčka je prije pristupanja EU bila nerazvijena, a do prije 30 do 40 godina u očima razvijenog Zapada i primitivna država, s lošom infrastrukturom i vojnom huntom na vlasti. Više je političkih razloga iz tog doba koji su kumovali da se Grčka ekspresno primi u EU, a jedan od njih bio je i taj da se spriječe eventualni utjecaji političkog “istoka” na ovu državu. 

Poslije primanja Grčke u EU 1981. godine evropski vrh je odlučio da je tu zemlju potrebno modernizirati. Otvorene su finansijske kreditne linije, dodjeljivana bespovratna sredstva, formirani fondovi za modernizaciju i unapređenje infrastrukture, izgradnju škola i drugih institucija te poboljšanje privrede. Međutim, kako ta nova članica EU nije bila spremna da se nosi s činjenicom da im neko “džaba” daje novac, počeli su primjenjivati staru tradiciju “talova” u trošenju tog novca. 

Grčka ima najveću stopu nezaposlenosti od svih država EU: Oko 25 posto Grka nije zaposleno  

Bespovratni zajmovi su odlazili u ruke korumpiranih pojedinaca koji su dogovarali poslove obnove infrastrukture sa sebi bliskim ljudima i kompanijama. Gradili su moderne evropske hotele do kojih su pravili puteve, često zanemarujući infrastrukturu i puteve van Atine i turističkih naselja. 

To je izazivalo negodovanje Grka, koji su tražili od lokalnih vlasti da se i njima izgrade putevi i kompletna infrastruktura kao i u turističkim naseljima. Budući da je vlast prethodno potrošila dobiveni novac u druge svrhe, preostala im je opcija da se počnu zaduživati kod MMF-a, Evropske banke i drugih država kreditora. 

Postotak utaje poreza u Grčkoj iznosi čak 89,5 posto 

Nije naodmet u ovom slučaju spomenuti da je grčki mentalitet veoma sličan bosanskom, a i građani BiH vide danas kako bh. vlasti čine iste greške koje su činile grčke vlasti na svom putu modernizacije i dostizanja nivoa razvijenog Zapada. 

Vlasti BiH nakon rata “u nepoznato” su potrošile milijarde maraka donacija i grant sredstava kojima je trebalo sanirati stanje u ratom razrušenoj državi. Danas se ponovo zadužuju na račun obnove vodovodne mreže, izgradnje autoputeva, sanacije zemljišta, klizišta, razvoja privrede... A čemu to vodi? 

Na primjeru Grčke vidi se da se ta država faktički nalazi pred bankrotom i napuštanjem eurozone. Grčka ima najveću stopu nezaposlenosti od svih države EU, tačnije oko 25 posto stanovništva Grčke nije zaposleno. 

Predviđanja ukupnog duga Grčke u 2015. godini 

Kada je riječ o prihodu od poreza, Grčka je uvjerljivo najlošija od svih članica EU. Nemogućnost naplate nije uzrok grčke krize, ali je poprilično odmogla u oporavku grčke ekonomije. Postotak utaje poreza u Grčkoj iznosi čak 89,5 posto!

Evropski san

I provedeni referendum na kojem su Grci većinom svojih glasova odbili prijedlog kreditora i rekli glasno “ne” mjerama štednje ne donosi, nažalost, ništa novo. Bh. analitičari ističu da će provedeni referendum, tačnije njegov rezultat, biti iskorišten u svrhu osnaživanja pozicija u novim pregovorima s kreditorima, a samim tim i u novom zaduživanju građana Grčke koji će prije ili kasnije morati prestati živjeti “evropski san” i početi vraćati dugove.

Iz svih navedenih podataka nije teško uočiti paralele koje se povlače između stanja u BiH i Grčkoj. Svima nam je poznato da BiH ima najveću stopu nezaposlenosti u regionu i u Evropi. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u aprilu ove godine u našoj zemlji bilo je nezaposleno 542.377 osoba. Također, svi znamo da naša država ima problema s naplatom poreza i da već godinama postoje brojni višemilionski dužnici za poreze, a da javna zaduženost BiH iznosi 11,5 milijardi maraka, odnosno da je javni dug BiH dosegao oko 45 posto BDP-a i veći je u odnosu na 33 posto BDP-a, koliko je iznosio 2007. godine.

Dug Grčke prema međunarodnim institucijama i državama

Pitanje je samo ima li BiH više vremena da nešto nauči iz primjera Grčke? 

Odlazak ekonomski najproduktivnijih stanovnika 

Prije ulaska u krizu, brojnost grčke populacije je rastao. Međutim, nakon što je zemlja ušla u recesiju i broj stanovnika je naglo počeo opadati. 

Grčku napuštaju ekonomski najproduktivniji stanovnici, koji žele da svoje do tada uspješno poslovanje nastave negdje gdje će moći profitirati. 

I naravno države EU raširenih ruku dočekuju obrazovane mlade ljude s doktoratima, za koje u Grčkoj posla nema. 

Stanovništvo odlazi iz Grčke

To se dešava posljednjih godina i Bosni i Hercegovini, a vrijedi podsjetiti samo na podatak da je u 2014. godini registrirano oko 60.000 mladih ljudi iz BiH koji su također rado viđena radna snaga na tržištima rada evropskih država.