Još imamo mehanizme za očuvanje Dejtonskog sporazuma, nemojte sumnjati u to, poručio je jučer u intervjuu za "Dnevni avaz" visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) komentirajući odluku Republike Srpske o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH.
Kaže kako nema nikakve sumnje da je Narodna skupština RS usvojila odluku koja prevazilazi njene nadležnosti, iako ju je međunarodna zajednica jasno upozorila da to ne radi.
Odvojeni događaji
- Glasanje protiv ključnih dijelova Općeg okvirnog sporazuma za mir je, blago rečeno, neodgovorno i ne može donijeti ništa dobro. Upravo obrnuto, može samo odvesti RS u dublju izolaciju, a cijelu zemlju u još dublju krizu, a to nikome nije potrebno. Ne može pola države glasati o cijeloj državi - kategoričan je Incko.
Ipak, još ne želi govoriti o korištenju bonskih ovlasti, iako ga to izričito pitamo, ali tvrdi da "OHR zadržava instrumente potrebne za očuvanje Općeg okvirnog sporazuma za mir“.
- Budite uvjereni da smo u potpunosti svjesni ozbiljnosti ove situacije - tvrdi Incko.
Smatrate li da je ovaj čin dodatno destabilizirao situaciju u BiH, a uslijedio je nakon napada na premijera Srbije u Potočarima?
- To su potpuno odvojena pitanja i treba ih odvojeno razmatrati. Što se tiče napada na premijera Aleksandra Vučića, a još jednom koristim priliku da najoštrije osudim taj napad, očekujem od bh. institucija da budu proaktivne u pronalaženju i krivičnom gonjenju počinilaca.
A referendum? Svi su osudili taj čin, ali niko još ništa ne poduzima...
- Što se tiče referenduma, mislim da je zanimljivo da su SNSD i njegovi partneri odlučili da se još jednom okome na nadležnosti državnih institucija koje se bave korupcijom. Tačno je da su običnim ljudima najpotrebnije reforme čiji je cilj da se poboljša socijalno-ekonomska situacija. Ali, osim toga, potrebno je i da se podrže svi pravosudni organi, koji moraju biti na čelu borbe protiv korupcije, a to podrazumijeva i Državni sud i tužilaštvo.
Jasno je da je pravi put jačanje, a ne slabljenje svih institucija koje učestvuju u borbi protiv korupcije, uključujući i one na državnom nivou. To je ono što ljudi žele, bez obzira na to gdje u BiH žive. Jednostavno govoreći, građani žele da korumpirani službenici i političari završe u zatvoru.
Skretanje pažnje referendumom ima samo jednu svrhu, a to je da pokaže beskrajnu sposobnost vladajuće elite da radi sve za sebe, a ništa za građane. Nadam se da su građani to prozreli.
Tolerira li međunarodna zajednica previše antidejtonske postupke koje dolaze iz RS, konkretno od Dodika, te koje koče evropski put BiH?
- Tokom godina, pristup međunarodne zajednice u BiH se mijenjao. Naše je čvrsto uvjerenje da lideri ove zemlje moraju raditi svoj posao. Neki bi rekli da je to bila preuranjena odluka međunarodne zajednice. Mogli bi, između ostalog, upotrijebiti i ovo najnovije osporavanje Dejtonskog sporazuma u prilog toj tvrdnji. Ja, s druge strane, smatram da međunarodna zajednica ne može vječno raditi ono za šta su izabrani zvaničnici sami rekli da je njihov posao.
Novi pristup
Šta mislite kakva će onda biti sudbina Strukturalnog dijaloga o pravosuđu koji je 2011. upravo uspostavljen zbog istih nastojanja Milorada Dodika?
- Unutar domaćeg sistema postoje zakonske mogućnosti da se poboljša efikasnost pravosuđa na svim nivoima. To je pravi način da se rješavaju takva pitanja. Pravosuđe na državnom nivou regulirano je na državnom nivou i na tom nivou trebala bi se praviti poboljšanja. Zbog toga su tu Državno ministarstvo pravde, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština.
Stranački interesi u FBiH važniji od problema građana
Kako komentirate političku krizu u FBiH, koja je također svojevrsna kočnica evropskog puta BiH?
- Još jednom su stranački interesi važniji nego rješavanje problema s kojima se građani suočavaju. Čini se da su političari odlučili ignorirati ono što su im građani poručili, između ostalog, i tokom protesta iz februara 2014. Mislim da je stav međunarodne zajednice jasan - počnite ostvarivati konkretne rezultate na koje ste se obavezali u vezi s pismeno preuzetim obavezama i reformskom agendom.
