Andrej Gajić rođen je u Jajcu, odrastao u Bugojnu, biologiju studirao u Sarajevu, a onda najbolje godine svoje karijere posvetio životinjama prema kojima vrlo malo ljudi gaji ljubav i simpatije. Nije imao istu startnu poziciju, ali mladi bh stručnjak među vodećima je u svijetu u ovoj oblasti. Suosnivač je međunarodne organizacije "Sharklab International", sa sjedištem na Malti, koja se sa svojih 15 odjela na pet kontinenata bavi istraživanjem i zaštitom morskih pasa.
Kroz različite naučno – istraživačke programe, među kojima je i onaj posvećen detekciji i tretmanu oboljenja kod riba u zatočeništvu, organizacija istovremeno educira mlade kadrove. Treći segment djelovanja usmjeren je na primjenu animalnih modela u humanoj medicini, posebno stomatologiji.
Galić sa ajkulom (Foto: Avaz)
- Prvi susret sa ajkulom desio se 2005. godine u Ražnju, u opštini Rogoznica. Tada sam u centralnom Jadranu posmatrao mrtve morske mačke, koje su ribari bacili u lokalnu luku. Svaki put kada ulazite u vodu potrebna je velika doza opreza, ali i psiho-fizičke spreme, jer sve to je neophodno za pravilno obavljanje podvodnih aktivnosti, istraživanja i interakciju sa životinjama. Kada dovoljno poznajete ponašanje morskih pasa i kada im možete predvidjeti naredni pokret onda je, prilikom susreta s njima, mogućnost za nepredviđenu situaciju znatno manja. Zato u čitavom "Sharklabu", sa oko 1.500 istraživača, do sada nikada, hvala Bogu dragom, nije bilo opasnih situacija – kaže Andrej u razgovoru za "Avaz“.
Jedini je Bosanac u društvu ajkula, a tokom proučavanja njihovog života postao je prijatelj sa najpoznatijim svjetskim fotografom ajkula Endijem Marčom (Andy Murch), fotografom "Nacionalne geografije" Danijelom Boteljom (Daniel Botelho), svjetskim rekorderom u ronjenju na dah Pipenom Fereasom (Pipin Ferreas), čak i unucima čuvenog francuskog moreplovca , istraživača i autora dokumentarnih filmova Žak Iv Kustoa (Jacques-Yves Cousteau), Pierom i Fabinom.
Galić sa ajkulom (Foto: Avaz)
- Do danas je opisano oko 550 vrsta ajkula. Nih 80 posto ima manje od jednog metra ukupne dužine tijela, a svega 16 do 25 vrsta predstavlja istinsku opasnost po čovjeka. Iz naših dokumentaraca, ali i fotografija sa istraživanja možete vidjeti da je velika većina ajkula i raža daleko od onoga što je opšte prihvaćeno mišljenje u širim javnim masama. Ove životinje su među najslabije shvaćenim organizmima na planeti, što je uglavnom rezultat niza filmova u kojima su to krvoločne nemani iz mora i okeana. Međutim, radi se o bićima koja su željna ljudske pažnje, a većina neće vjerovati kada kažem da se ajkule jako vole maziti – kaže Gajić.
Cilj istraživanja "Sharklaba" je bolje razumjevanje hrskavičastih riba i zaštita pojedinih vrsta, zatim otkrivanje i liječenje pojedinih oboljenja, te primjena iskustava u humanoj medicini. Ogroman je značaj ovih životinja u morskim ekosistemima, ali pretjerani izlov ozbiljno prijeti pojedinim vrstama.
Galić sa ajkulom (Foto: Avaz)
- Neselektivnim ribolovom, praksom uništavanja, gubitkom staništa i barbarskim odsjecanjem peraja dok se žive jedinke bacaju nazad u more da ugibaju danima, lovi se oko 200 miliona ajkula godišnje. Za neke vrste, poput šestoškrge ajkule, potrebno je i do 35 godina da dostignu polnu zrelost, one daju iznimno malo broj potomaka u nekoliko godina, pa je jasno je ovaj tempo lova na ajkule već doveo do izumiranja pojedinih vrsta – ističe Gajić.
Andrej Galić (Foto: Avaz)
U Jadranskom moru registrirane su 33 vrste morskih pasa, od kojih najmanje 18 do 20 stalno obitava tu, kaže mladi bh istraživač, te dodaje kako je u Neumskom zaljevu evidentirano sedam vrsta morskih pasa i pet vrsta raža. Gajić se upravo priprema za istraživanje Jadrana, čiji je cilj procjena trenutnog stanja populacija pojedinih vrsta u cilju razvoja strategija o zaštiti i održivom upravljanju resursima. Iako ima samo 24 godine, Gajić je autor jedne knjige i oko 30 naučnih radova, a dio njegovog stručnog ili tehničkog tima mogu postati svi koji to žele.
